Jačina valova raste s povećanjem temperature oceana

Oceanski valovi svake godine postaju sve jači, a nova studija upozorava da se stanje samo može pogoršati!

Rezultati nove španjolske studije upućuju da površinsko zagrijavanje oceana, kao posljedica antropogenog globalnog zatopljenja, mijenja globalnu valnu klimu čineći valove jačima, čime se valna snaga identificira kao potencijalno vrijedan pokazatelj klimatskih promjena.

Nova studija, nedavno objavljena u znanstvenom časopisu Nature Communications, pronašla je korelaciju između zagrijavanja oceana te veličine i snage vala, što ukazuje da će povećanjem temperature oceana rasti i njihova destrukcijska snaga.

Budući da oceanski valovi nastaju pod utjecajem vjetra na području između atmosfere i oceana, ne čudi da na ovu spektakularnu i ponekad zastrašujuću pojavu utječe promjena globalne klime. Unatoč toj prepoznatoj vezi, nikada nije postajala globalna metodička, dugoročna studija o povezanosti klimatskih promjena i valnog ponašanja. I dok znamo da se brzine vjetra i visine valova povećavaju u nekim dijelovima oceana, lokalni uzroci su do sada ostali neistraženima.

U studiji pod nazivom „A recent increase in global wave power as a consequence of oceanic warming”, znanstvenici su po prvi put uspjeli povezati sve te pojave. Da budemo jasni, ova studija pokazuje samo korelaciju, tako da ne možemo reći da klimatske promjene izravno uzrokuju povećanje valova. Međutim, podaci pokazuju da su ta dva dijela usko povezana i da se čak mogu koristiti za međusobno praćenje.

„Ova studija pokazuje da globalna valna snaga može biti potencijalno vrijedan pokazatelj globalnog zatopljenja, slično kao i koncentracija ugljikovog dioksida, globalni porast razine mora ili globalna površinska temperatura zemlje i oceana”, rekao je  Inigo Losada, koautor studije i građevinski inženjer sa španjolskog Sveučilišta u Kantabriji, gdje je studija i razvijena.

Što se točno događa?

Pokazalo se da, kako klimatske promjene postupno zagrijavaju površinu oceana, također utječu i na globalne obrasce vjetra, što za posljedicu ima povećanje jačine valova. Drugim riječima, čini se da je zagrijavanje naših oceana pogoršalo snagu lokalnih vjetrova, dopuštajući im podizanje još većih valova.

Koristeći povijesne podatke o snazi vjetra/valova i temperaturi morske površine između 1948. i 2017. godine, znanstvenici su zaključili da povećanje snage valova odgovara temperaturama površine mora.

Između 1948. i 2008.godine, snaga valova na globalnoj razini povećala se za 0,47 posto godišnje, ubrzavši se do godišnjeg prosjeka od 2,3 posto nakon 1994. godine.

Iako postoci takvog povećanja možda ne zvuče puno, u nekim dijelovima svijeta promjene su još drastičnije. Predviđa se da će zagrijavanje površine u tropskom Pacifiku biti posebno veliko, povećavajući time visinu i energiju valova u određenim dijelovima središnjeg sjevernog Pacifika i Južnog oceana koji okružuje Antarktiku.

Opasnost od još većih valova neće samo utjecati na obalna područja, uključujući pogoršane poplave i erozije, već će vjerojatno utjecati i na aktivnosti koje se odvijaju na oceanima, kao što su ribolov i prijevoz tereta.

Provođenjem ove studije se po prvi put valna snaga identificirala kao potencijalno vrijedan pokazatelj klimatskih promjena koji može pružiti nove uvide u klimatske promjene koje se trenutno događaju, ali i u one promjene koje nas tek očekuju.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Klimatsko izvješće za 2017. godinu dokazuje kako je svijet na pragu ulaska u novo razdoblje globalnog zatopljenja

Prosječne temperature na Zemlji su u 2017. godini bile iznimno visoke, pa je prošla godina, ovisno o skupu podataka, rangirana kao druga ili treća najtoplija godina na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja, odnosno od sredine 19. stoljeća. Potvrđeno je i da je 2017. godina bila najtoplija godina bez utjecaja klimatskog poremećaja El Niña, kao i da je toplija nego bilo koja godina prije 2015.

Žetve su sve ugroženije ekstremnim zagrijavanjem

Sve topliji svijet predstavlja sve veću mogućnost ekstremnih toplinskih valova, i to na više od jednog kontinenta istovremeno, te sve veću prijetnju svjetskoj sigurnosti hrane.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER