Devet europskih gradova koji bi uskoro mogli postati „car free“ područja
Ovi će gradovi smanjenjem emisija ugljikovog dioksida poboljšati kvalitetu života svojih stanovnika!
Poznato je da najviše emisija glavnog stakleničkog plina – ugljikovog dioksida, dolazi iz prometa, a kako bi spriječili povećanje daljnjih emisija i smanjili svoj ugljični otisak, sve više europskih gradova poboljšanjem javnog prijevoza i povećanjem broja biciklističkih staza nastoji utjecati na smanjenje broja automobila u svojim središtima.
Gradovi bi trebali biti ispunjeni ljudima koji hodaju, voze bicikl i uživaju na otvorenom bez pozadinskih zvukova bučnih automobila ili motocikala koji ih u tome ometaju, a rijetko će tko opovrgnuti činjenicu da bi kvaliteta života u gradskim središtima bila mnogo bolja bez automobila.
Neka gradska središta prirodno su područja bez automobila, poput Venecije, gdje su glavni oblik prijevoza „vaporetti“, to jest vodeni autobusi koji prometuju gradskim kanalima. Drugi pak gradovi, postepenim koracima nastoje svoja gradska središta učiniti tzv. „car free“ područjima i tako utjecati na smanjenje svog ugljičnog otiska te poboljšanje kvalitete zraka i zdravlja ljudi koji u njima žive i rade.
Dok god postoji odgovarajuće povećanje javnog prijevoza i biciklističkih staza, provođenje ovakvih mjera ne bi trebalo nailaziti na probleme, a u nastavku pročitajte o mjerama koje se s ciljem ograničavanja automobilskog prometa provode u devet europskih gradova.
1. Madrid, Španjolska
Glavni grad Španjolske zabranio je prometovanje svim nerezidentnim automobilima u gradskom središtu. Provedba ove mjere započela je polako, ali prema navođenju španjolskih medija, očekuje se da će u potpunosti biti operativna u veljači ove godine. Promet je dopušten samo vozilima stanovnika gradskog središta, vozilima za isporuku bez emisija, taksijima i javnom prijevozu.
Foto: Ayuntamiento de Madrid
Madrid je 2005. godine u dijelu svog središta dobio i svoju prvu pješačku zonu – Las Letras, a do 2020. godine za gradsko središte namijenjeno je provođenje mjera koje uključuju potpunu zabranu automobila na površini od 500 hektara te potpuni redizajn 24 ulice, a sve s ciljem olakšavanja kretanja pješaka.
2. Kopenhagen, Danska
Kopenhagen je dom najveće zone bez automobila u Europi. Počevši još šezdesetih godina prošlog stoljeća, glavni grad Danske pionir je pješačkih zona, a sada ima već više od 321 kilometra biciklističkih staza. Više od polovice ljudi u Kopenhagenu na posao umjesto automobilom odlazi – biciklom.
Foto: visitcopenhagen.com
Sljedeći danski potez jest izgradnja biciklističkog „autoputa“ koji će se sastojati od 28 biciklističkih staza kojima će se povezati grad s okolnim prigradskim područjima, a prva takva staza otvorena je 2014. godine.
3. Bruxelles, Belgija
Bruxelles je oduvijek imao mnoštvo pješačkih zona unutar svog gradskog središta, uključujući ulice oko glavnog gradskog trga Grand Place, Burze i trgovačke ulice Rue Neuve, što ga čini drugom najvećom zonom bez automobila u Europi, a najavljena su i daljnja proširenja pješačkih područja.
Samoposlužni servis za iznajmljivanje bicikala Villo! u Bruxellesu je sredinom prošle godine premašio 12 milijuna putovanja od uvođenja usluge 2009. godine / Foto: © NICOLAS MAETERLINCK - BELGA
Svoj prvi tjedan mobilnosti Bruxelles je pokrenuo još 2002. godine kako bi potaknuo građane na korištenje javnog prijevoza, a jednog dana u rujnu zabranjeno je prometovanje svih privatnih vozila.
Druge mjere uključuju zabranu dizel automobila proizvedenih prije 1998. godine, a grad omogućuje besplatan javni prijevoz tijekom dana visokog onečišćenja zraka.
4. Oslo, Norveška
U Oslu su se obvezali na potpunu zabranu automobila u gradskom središtu do 2019. godine, a navedena se zabrana do 2025. godine planira provesti na razini cijele zemlje. Glavni grad Norveške ulaže mnogo sredstava u poboljšanje javnog prijevoza, a više od 56 kilometara cesta bit će zamijenjeno biciklističkim stazama, čime će Oslo postati znatno zeleniji, ali svakako i zdraviji.
- Foto: oslo.kommune.no
5. Amsterdam, Nizozemska
Od srpnja 2018. godine, većina glavnih prometnica između istočnog i zapadnog dijela središta glavnog nizozemskog grada ne dopušta promet motornim vozilima, što je zahtijevalo potpunu promjenu prometnih obrazaca kako bi se motorna vozila kretala gradom. Od glavnog željezničkog kolodvora do trga Dam sada postoji neprekinuta pješačka zona i biciklistička staza. Također, postoji nova linija podzemne željeznice koja prometuje od juga prema sjeveru, a stanovništvo također zahtijeva uvođenje linije istok-zapad.
6. Hamburg, Njemačka
Kako bi do 2035. godine smanjio broj dopuštenih automobila u određenim gradskim područjima, grad planira pješačenje i biciklizam učiniti dominantnim oblikom prijevoza. Takav projekt poziva uvođenje tzv. Zelene mreže ili „Grünes Netz“ koja će obuhvatiti ona mjesta kojima će stanovništvo moći pristupiti bez automobila, a pokrivat će čak 40 posto Hamburga.
- Foto: Hamburg.de
7. Milano, Italija
Ovaj talijanski grad, koji ima gotovo najveće prometne gužve naspram ostalih europskih gradova, plaća svojim stanovnicima korištenje javnog prijevoza i potiče ih na ostavljanje svojih automobila kod kuće. Svaki vozač koji svoj automobil ostavi parkiran kod kuće tijekom radnog vremena, dobit će vaučer od 1,50 eura za korištenje javnog prijevoza.
8. Barcelona, Španjolska
Počevši s početkom ove godine, svi automobili proizvedeni prije 1997. i komercijalni kamioni i kombiji proizvedeni prije 1994., neće se moći voziti ovim katalanskim gradom radnim danom. Zabrana prometovanja starijih automobila obuhvatit će većinu gradskog područja, a mjera će se uskoro proširiti na 40 općina diljem regije, što će takvu mjeru učiniti najsveobuhvatnijom zabranom starijih vozila u bilo kojem europskom gradu.
Barcelona proslavlja dan bez automobila / Foto: ajuntament.barcelona.cat
Kako bi se kretanje olakšalo stanovništvu slabijeg socioekonomskog statusa, svatko tko napusti korištenje starijih vozila, ispunjavat će uvjete za dobivanje trogodišnje propusnice za korištenje javnog prijevoza. Barcelona razmatra i uvođenje novog poreza na gorivo u svrhu financiranja javnog prijevoza, kao i uvođenje zone naplate zagušenja.
9. Pariz, Francuska
Kao što smo već izvještavali, u Parizu će se prema odluci gradskih vlasti zabraniti prometovanje dizelskih automobila do 2024. godine, a očekuje se da će automobili koji rade na plin biti ukinuti do 2030. godine. U Parizu se zbog onečišćenja zraka često moraju uvoditi privremena ograničenja prometa, a svake prve nedjelje u mjesecu, jedna od najpoznatijih svjetskih avenija Champs-Élysées, zatvara se za sav promet i prepušta pješacima i biciklistima. U Parizu već postoji zabrana prometovanja starijih automobila radnim danima u centru grada tijekom radnog vremena.
Od početka listopada prošle godine pariška gradska uprava odlučila je jednom mjesečno, i to nedjeljom, središte Pariza prepustiti pješacima i biciklistima, a promet ograničiti isključivo na javni prijevoz.
Bijelom bojom označene su površine pješačkih zona "Pariz diše" / paris.fr
Ako živite u Parizu i želite se riješiti svog automobila, možete podnijeti zahtjev za poticaje od oko 600 eura za kupnju bicikla, prijavu za „car-sharing“ uslugu ili za kupnju karte javnog prijevoza, a ako ste pak vlasnik male tvrtke, možete dobiti oko 8.500 eura gradskog poticaja za kupnju električnog kamiona ili autobusa.
Većina gradskih raskrižja je redizajnirana kako bi se proširile pješačke zone, a dodano je i stotinu kilometara novih biciklističkih i pješačkih staza, kao i kilometri novih tramvajskih linija.
Inače, krajem listopada 2018. godine Odlukom Upravnog suda u Parizu je s ciljem zaštite pariške kulturne baštine potvrđena zabrana automobilskog prometa i uvođenje pješačkih površina uz desnu obalu rijeke Seine. U Parizu nitko više ni ne pomišlja da bi se frekventna prometnica Georges-Pompidou uz desnu obalu rijeke Seine u ovom dijelu gradskog središta ikada ponovno mogla otvoriti za automobilski promet. Pješaci, biciklisti, roleri i skateboarderi te korisnici drugih raznovrsnih oblika mobilnosti, preuzeli su dio ove nekada izuzetno frekventne prometnice u dužini od 3,3 km i pretvorili je u pješačku zonu.
Za naše prilike gotovo je neshvatljivo da je „pobunjenim građanima“ najveću podršku davala upravo pariška gradonačelnica Anne Hidalgo, koja je zajedno s njima i protestirala te zbog toga bila izložena snažnoj kritici svojih političkih protivnika.
Klara Perović / Ekovjesnik