Radarske snimke otkrile ogromnu šupljinu ispod Antarktike

Nova kompleksna pojava u zagrijanom antarktičkom okolišu

Ispod jednog od najvažnijih antarktičkih ledenjaka – ledenjaka Thwaites na zapadnom dijelu Antarktike na obali Amundsenovog mora, pronađena je ogromna šupljina visine gotovo 300 metara za koju znanstvenici tvrde da je dovoljno velika da je nekad sadržavala 14 milijardi tona leda, od čega se većina otopila u samo tri godine.

Antarktika nije u dobrom stanju. U samo nekoliko desetljeća, kontinent je izgubio bilijune tona leda uz alarmantne stope koje više ne možemo pratiti, pa čak ni na onim mjestima za koje smo nekad mislili da su sigurna.

Lošim vijestima tu nije kraj te je usred ovog masovnog nestajanja antarktičkog ledenog pokrova otkrivena nova, ogromna šupljina koja raste ispod zapadne Antarktike, za koju znanstvenici tvrde da površinom pokriva dvije trećine Manhattana. Rezultati studije koja to otkriva objavljeni su 30. siječnja ove godine u časopisu Science Advances.

NASA/GSFC

Ovaj golemi otvor nalazi se ispod ledenjaka Thwaites koji je zloglasno nazvan „najopasnijim ledenjakom na svijetu“. Iako se očekivalo da se na tom području dogodio određeni gubitak leda, tim znanstvenika je šokirao podatak o kolikoj se količini zapravo radi. Radarom je otkriveno da je šupljina visine gotovo 300 metara dovoljno velika da je nekad sadržavala 14 milijardi tona leda, od čega se većina otopila u samo tri godine.

„Godinama smo sumnjali da Thwaites nije čvrsto vezan za svoje temelje“, rekao je Eric Rignot , glaciolog na američkom Sveučilištu Kalifornija-Irvine (UCI) i NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (JPL) u Pasadeni (Kalifornija). „Zahvaljujući razvoju nove generacije satelita konačno možemo vidjeti detalje.“

U sklopu NASA-ine operacije IceBridge i uz upotrebu dodatnih podataka ustupljenih od strane njemačkih i talijanskih znanstvenika, Rignot i njegovi kolege otkrili su šupljinu pomoću radara koji prodire kroz led i ispituje koliko je leda izgubljeno.

Položaj ledenjaka Thwaites na zapadnom dijelu Antarktike / Izvor: University of Texas at Austin

Smještena na zapadnoj strani glečera Thwaites, šupljina je nastala pod utjecajem djelovanja toplije vode na dnu glečera tijekom godina, što je, nažalost, začarani krug. Što šupljina više raste, to je više leda izloženo vodi i topljenje se ubrzava. Ovakva pojava, samo je jedna od mnoštva kompleksnih načina povlačenja i topljenja leda koji se odvijaju na ledenjaku Thwaites, čiji se dijelovi povlače za čak 800 metara svake godine.

Kompleksni uzorak otkriven novom studijom, a koji se ne uklapa u trenutne modele, sugerira znanstvenicima da nauče više o tome kako voda i led međusobno djeluju jedno s drugim u ledenom, ali zagrijanom antarktičkom okolišu.

Promjene površine ledenjaka Thwaites od 2011. do 2017. godine, s područjima potonuća u crvenoj i rastućim područjima u plavoj boji. Najveća potonuća izazvala je rastuća šupljina (crveno) u središtu. / Izvor: NASA/JPL-Caltech

„Otkrivano različite mehanizme povlačenja“, objasnio je Pietro Milillo, prvi autor studije i radarski znanstvenik na JPL-u. „Veličina šupljine ispod ledenjaka igra važnu ulogu u topljenju – kako više topline i vode prodire ispod ledenjaka, on se brže topi.“

Prednji dio leda u blizini ledenjaka Thwaites, koji je dio ledene ploče Zapadnog Antarktika / Foto: Denise Holland

To je vrlo važan podatak jer topljenje ledenjaka Thwaites trenutno doprinosi globalnom porastu razine mora za oko četiri posto. Ako bi u potpunosti nestao, led koji se nalazi u glečeru mogao bi podići ocean za procijenjenih 65 centimetara. No, to nije najgori mogući scenarij.

Naime, ledenjak Thwaites zapravo podupire susjedne ledenjake i ledene mase dublje u unutrašnjost. Ako bi podupiruća sila takvog ledenjaka nestala, posljedice bi mogle biti nezamislive, zbog čega se Thwaites smatra središnjom prirodnom strukturom antarktičkog krajolika. Koliko će tako izdržati, nitko ne zna i upravo je to razlog zbog čega je sudbina ovog ledenjaka postala predmetom najvažnijih znanstvenih istraživanja koja se trenutno provode u svijetu.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

U Parizu otvoren bazen Austerlitz - podzemna „katedrala“ za pročišćavanje rijeke Seine

U bazenu Austerlitz zapremnine 50 000 m3 pohranjivat će se otpadne i oborinske vode tijekom velikih oborina. Bazen je izgrađen s ciljem postizanja zadovoljavajućeg sanitarnog stanja vode rijeke Seine i omogućavanja održavanja pojedinih plivačkih natjecanja tijekom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu 2024., ali i povratka pariških kupača u čistu rijeku od ljeta 2025. godine.

Antarktika godišnje gubi šest puta više leda nego prije 40 godina

Najnoviji podaci pokazuju da se godišnji gubitak leda s antarktičkog područja povećao za 6 puta u posljednjih 40 godina, što je pridonijelo povećanju razine mora za više od 1,27 centimetara, a pod utjecajem klimatskih promjena nagli gubitak leda uočen je i na području istočnog dijela Antarktike, koji se inače smatrao mnogo stabilnijim od njenog zapadnog dijela.

Ledeni pokrivač zapadne Antarktike nepovratno se topi

Prije dvije godine znanstvenici su ustanovili da se godišnji gubitak leda s antarktičkog područja povećao šest puta u posljednjih 40 godina, što je pridonijelo povećanju razine mora za više od 1,27 centimetara. Najnovija studija pokazuje da smo na opasnoj prekretnici koja bi mogla uzrokovati porast razine mora za nekoliko metara.

Umjetni snijeg bi mogao spasiti svjetske obale

Umjetni snijeg bi u teoriji mogao spasiti ledene ploče i ograničiti podizanje razine mora, ali to bi zahtijevalo žrtvovanje Antarktike.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER