Energetska istraživanja za grad budućnosti
Zgrade u bečkom naselju Seestadt Aspern međusobno komuniciraju i time štede energiju te smanjuju emisije stakleničkih plinova
Istraživačka tvrtka Aspern Smart City Research (ASCR) u novom bečkom naselju Seestadt Aspern istražuje načine kojima pametni stambeni kompleksi dobrim planiranjem, distribucijom i učinkovitijom uporabom mogu uštedjeti energiju i smanjiti emisije stakleničkih plinova.
Aspern Smart City Research (ASCR) je zajednički projekt tvrtke Siemens, Grada Beča i njegovih komunalnih tvrtki Wien Energie, Wiener Netze, Wirtschaftsagentur Wien i Wien 3420 AG, kojim se od 2013. godine provode istraživanja u području urbanog razvoja. Za testiranje inteligentne energetske mreže koriste se jedna stambena zgrada s 213 stanova, školski kampus s osnovnom školom i dječjim vrtićem, kao i studentski dom za više od 300 studenata.
Ova pametna stambena zgrada u novom bečkom naselju Seestadt Aspern samostalno postavlja svoje energetske zahtjeve / Foto © ASCR / Vogel-AV
Zgrada koja sama planira
„Ovo istraživanje bi se moglo provoditi i na drugim objektima, kao što je jedan dom za umirovljenike ili hotel“, kazao je glavni direktor tvrtke ASCR Robert Grüneis na prošlotjednom predstavljanju rezultata prve faze istraživanja.
„Energetska rješenja za urbana područja sve su važnija, budući da sada govorimo o polovici, a za dvadeset godina o gotovo tri četvrtine svjetske populacije koja će živjeti u gradovima“, istaknuo je generalni direktor Siemensa Wolfgang Hesoun. „S obzirom na urbanizaciju u Europi, umjesto izgradnje novih elektrana potrebnije nam je učinkovitije korištenje energije“, tvrdi Hesoun.
Vrhunac istraživačkog projekta ASCR je Building Energy Management System, koji zgradama omogućuje samostalno korištenje resursa. „Na primjer, vremenski podaci pomažu pri predviđanju koliko energije sljedećeg dana mogu proizvesti fotonaponski sustavi na zgradi, a zajedno s podacima o potrošnji i količini pohranjene toplinske energije, zgrada može optimizirati svoju potrošnju energije“, izjavio je za Wiener Zeitung Andreas Schuster, tehnički direktor ASCR-a.
© Aspern Smart City Research
Sljedeći korak je prenošenje informacija drugim zgradama s vlastitim skladištima energije, ili operateru distribucijskog sustava radi procjene energetskih potreba zgrade.
„Zgrada praktično komunicira o stanju i potrebama za energijom, bez obzira na to treba li joj energija iz drugog izvora ili ima višak energije koji može predati u mrežu“, objašnjava Schuster.
Peter Weinelt, potpredsjednik bečkog holdinga Wiener Stadtwerke, u ovom projektu vidi veliki potencijal za fleksibilno korištenje i planiranje mreže temeljene na raspoloživim podacima.
© Aspern Smart City Research Demo Center
© Aspern Smart City Research Demo Center
Osim korištenja fotonaponskih sustava, ovdje se i garažni zrak koristi za podno grijanje, odnosno hlađenje. Zahvaljujući korištenju sustava povrata topline, kao i pohrani termičke i električne energije, ova stambena zgrada u Aspernu nije samo energetski samodostatna, već djeluje i na smanjenje emisija ugljikovog dioksida, i to za čak 71 posto.
© Aspern Smart City Research Demo Center
Eco-Button za uštedu struje
U Aspernu se ispituje i primjena eko gumba. Ako se stan napušta na dulje vrijeme, eko gumb se može koristiti za isključivanje uređaja s intenzivnom potrošnjom energije, a njihovim stanjem pripravnosti može se izbjeći rasipanje električne energije. To se posebno isplati u energetski intenzivnim kućanstvima, na primjer tamo gdje se radi kod kuće, i to već za izbivanje iz stana u trajanju od jednog sata, objašnjava Grüneis.
„Jedno kućanstvo s intenzivnom potrošnjom energije na taj način može uštedjeti i do 120 eura godišnje, a značajne uštede postižu se i na razini cijele zgrade“, tvrdi Grüneis.
S obzirom na sigurnosne probleme, kako objašnjava Andreas Schuster, važno je naglasiti da se korištenjem eko gumba ne bi moglo otkriti kada je netko i na koliko dugo napustio stan, već se podaci ovih pametnih brojila koriste isključivo unutar zgrade za distribuciju energije te izvana iskazuju samo postotak energetske iskorištenosti.
Metode koje je razvio ASCR koriste prvenstveno stanarima novoizgrađenih zgrada, međutim, druga faza projekta koja će se provoditi od 2019. do 2023. godine bit će usmjerena na energetsku učinkovitost u postojećim zgradama. Na primjer, to se tijekom obnove zgrada može postići instalacijom fotonaponskih sustava, ugradnjom toplinskih pumpi ili korištenjem zelenog plina u toplinskom sustavu. Time bi se postigla energetska učinkovitost koja bi bila jednaka onoj u novoj zgradi.
U narednom petogodišnjem razdoblju istraživanja testirat će se i elektromobilnost i to od punjenja električnih automobila u skladu s navikama korisnika do korištenja baterija parkiranih električnih automobila kao skladišta za energiju, koja bi se po potrebi mogla predati u mrežu.
S.F. / Ekovjesnik