EU rekorderi u čistoj energiji
Ovih 11 država EU-a već ispunjava ciljeve udjela energije iz obnovljivih izvora za 2020. godinu
Manje od polovice, točnije 11 od 28 država članica Europske unije već su postigle ili su blizu postizanja ciljeva obnovljive energije za 2020. godinu što pokazuju najnoviji podaci Eurostata. EU je na putu ispunjenja cilja udjela čiste energije unatoč postupnom usporavanju stope korištenja obnovljivih izvora energije, a pojedine zemlje članice EU-a će se tijekom ove godine trebati potruditi kako bi dosegle svoj zadani cilj za 2020. godinu.
Kao što smo već ranije izvijestili, izvještaj Eurostata pokazuje da je EU na putu ostvarenja cilja za obnovljivu energiju do 2020. godine. U 2017. godini udio energije iz obnovljivih izvora u krajnjoj potrošnji energije u EU dosegao je 17,5 %, u odnosu na 17,0 % u 2016. i više nego dvostruko u odnosu na 2004. (8,5 %), prvu godinu za koju su podaci dostupni.
Udio obnovljivih izvora energije u bruto krajnjoj potrošnji energije jedan je od glavnih pokazatelja strategije Europa 2020. čiji je glavni cilj ostvariti 20 % energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Za 2030. godinu je postavljen još ambiciozniji cilj postizanja 32 % energije iz obnovljivih izvora, no postavljanje novih ciljeva vjerodostojno je samo ukoliko zemlje članice ispune svoje trenutne ciljeve.
Unatoč napretku, došlo je do postupnog usporavanja stope korištenja obnovljivih izvora energije diljem EU-a, pa neke zemlje članice tijekom ove godine trebaju puno toga nadoknaditi kako bi dosegle svoj zadani cilj za 2020. godinu.
Najuspješnije države članice EU-a
Članice EU-a kojima je to već uspjelo su Bugarska (18,7 %), Hrvatska (27,3 %), Češka (14,8 %), Danska (35,8 %), Estonija (29,2 %), Finska (41 %), Italija (18,3 %), Mađarska (13,3 %), Litva (25,8 %), Rumunjska (24,5 %) i Švedska (54,5 %), a još tri zemlje članice koje će to sigurno postići su Austrija (32,6 %), Grčka (procjena 16,3 %) i Latvija (39 %).
Nije iznenađenje da su skandinavske zemlje u društvu najboljih. Švedska je na vrhu s čak 54,5 % energije iz obnovljivih izvora (cilj za 2020. je 49 %), što je daleko ispred drugoplasirane Finske s 41 % (38 %). Slijede ih Latvija s 39 % (40 %) i Danska s 35,8 % (30 %).
Luksemburg, Nizozemska i Malta na dnu
S druge strane, Nizozemska je najudaljenija od svog cilja za 2020. godinu (14 %) i to za 7,4 posto. Sljedeća je Francuska (6,7 posto do cilja 23 %), a potom Irska (5,3 posto do 16 %) i Ujedinjeno Kraljevstvo (4,8 posto do 15 %). Najniži udio energije iz obnovljivih izvora zabilježen je u Luksemburgu (6,4 %), Nizozemskoj (6,6 %) i Malti (7,2 %).
Smanjenje potrošnje fosilnih goriva 2016. / Izvor: EEA
No, dok se ukupni udio obnovljivih izvora energije koji se koriste za zadovoljenje energetskih potreba država članica EU-a udvostručio od 2005. godine, stopa korištenja se ipak usporava. Ako se taj trend nastavi, nekoliko država članica, a možda i cijela EU, neće uspjeti ostvariti cilj od najmanje 32 % udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji do 2030. godine.
Usporavanje stope korištenja obnovljivih izvora energije
Udio obnovljivih izvora energije povećavao se u prosjeku za 5,5 % godišnje u razdoblju od 2005. do 2015. godine. Međutim, ta se stopa rasta smanjila za 0,2 postotna boda u 2016. i za 0,3 postotna boda u 2017. godini u usporedbi s brzim tempom promjena u razdoblju 2005.-2015. To je uglavnom posljedica povećanja ukupne količine potrošene energije, a obnovljivi izvori energije, jednostavno rečeno, nisu mogli pratiti porast potražnje. Europska agencija za okoliš poziva stoga na veća ulaganja u obnovljive izvore energije i ambicioznije infrastrukturne projekte.
U EU-u su tako 85 % novoinstaliranih kapaciteta za proizvodnju energije 2017. činili kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pri čemu su vjetroelektrane i solarni fotonaponski sustavi činili tri četvrtine novih kapaciteta.
Globalni trend smanjenja ulaganja u OIE
Prošle su godine globalna ulaganja u obnovljive izvore energije poput vjetra i solarne energije, zajedno s energetskim tehnologijama poput pametnih brojila, nadmašile 332 milijarde dolara. No, to je smanjenje od 8 % u odnosu na prethodnu godinu. Najveći igrač u sektoru čiste energije za 2018. godinu bila je Kina, koja je u obnovljive izvore uložila oko 100 milijardi dolara, no i to je pad od 32 % u odnosu na 2017. godinu. Također je došlo i do visokog pada kineskih ulaganja u solarnu energiju od 53 %, što je posljedica ukidanja izdašnih subvencija.
Investicije u čistu energiju u 2018. godini / Izvor: Bloomberg NEF
Usprkos trendu smanjenja ulaganja u obnovljive izvore energije, u svijetu čiste energije ipak postoje pozitivni trendovi. Smanjeni troškovi utjecali su na ukupnu razinu potrošnje, pri čemu se smanjivala cijena po jedinici, dok se istovremeno povećavao broj instalacija. Kako navodi Bloomberg, iako je u 2018. godini došlo do pada globalne potrošnje solarne energije za 24 %, kapacitet solarnih instalacija je u svijetu dosegao 109 gigavata, u odnosu na 99 gigavata u 2017. godini.
Prema svim procjenama očekuje se da će globalna potražnja za energijom rasti i u narednim desetljećima. Stoga se s pravom postavlja pitanje kako ćemo proizvesti energiju koju ćemo trebati, uz istovremenu zaštitu okoliša, životinjskih vrsta i njihovih staništa te potrebu ublažavanja klimatskih promjena. Odgovor leži u inovacijama i učinkovitoj energetskoj politici koja podržava Sunce, vjetar i druge čiste izvore energije.
S.F. / Ekovjesnik