Izglasana zabrana različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu EU-a
Europski parlament jača pravila EU-a o zaštiti potrošača
Na svojoj zadnjoj sjednici u ovom mandatu zastupnici u Europskom parlamentu danas su ažurirali pravila o zaštiti potrošača kako bi se, između ostalog, riješio problem dvojne kvalitete proizvoda. Parlament je tako formalno potvrdio rezultat pregovora o Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi i zabrani različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije.
-
nova pravila o transparentnosti internetskog ocjenjivanja i recenzija
-
zakonom se pojašnjava način postupanja kod dvojne kvalitete proizvoda
-
kazne mogu biti do 4 % godišnjeg prometa trgovca
Novim zakonom, koji je već dogovoren s ministrima EU-a, ažuriraju se prava potrošača u skladu s potrebama novog, internetskog doba, čime se jamči da će potrošači imati više informacija o tome kako funkcionira sustav ocjena proizvoda na internetu i kakav utjecaj na njih ima plaćeno oglašavanje. Novim izmijenjenim pravilima potrošačima se ocjenjivanje na internetu nastoji učiniti što trasparentnijim, isto kao i personalizirano određivanje cijena.
Internetska tržišta i službe za uspoređivanje (npr. Amazon, eBay, AirBnb, Skyscanner) morat će objaviti glavne parametre na temelju kojih određuju kako će rangirati pojmove koje su korisnici upisali pri pretraživanju. Potrošače je potrebno obavijestiti i o tome od koga kupuju robu ili usluge (trgovac, samo internetsko tržište ili privatna osoba) i o tome je li primijenjeno personalizirano određivanje cijena.
Dvojna kvaliteta proizvoda
U ovoj Direktivi govori se i o tzv. pitanju „dvojne kvalitete proizvoda“, odnosno o stavljanju proizvoda na tržište pod istom robnom markom u različitim državama EU-a kada se oni razlikuju po svojem sastavu ili obilježjima. Pojašnjava se način na koji bi nacionalna tijela trebala postupati u slučaju kada se marketingom potrošača navodi na pogrešne zaključke. Ako su ispunjeni određeni uvjeti – na primjer marketing proizvoda u različitim državama članicama kao da su identični, a uz znatne neopravdane razlike u njihovu sastavu ili karakteristikama, ta se praksa može smatrati obmanjujućom i biti zabranjena.
U tekstu je sadržana i klauzula o preispitivanju kojom se od Komisije zahtijeva da u roku od dvije godine procijeni treba li ponudu proizvoda dvojne naravi dodati na crnu listu nepoštenih poslovnih praksi.
Kazne za prekršaje
Za široko raširene prekršaje (tj. one kojima se šteti potrošačima u više država članica EU-a), moguća najviša novčana kazna u državama članicama mora iznositi najmanje 4 % godišnjeg prometa trgovca u prethodnoj financijskoj godini ili paušalni iznos od dva milijuna eura u slučajevima kada informacije o ukupnom prometu nisu dostupne.
„Ovim se paketom mjere za zaštitu prava potrošača prilagođavaju internetskom dobu, pruža se nova zaštita i svaki put kada kupuje osnažuje se potrošača uz pomoć informacija. Potrošači se više ne mogu dovoditi u zabludu proizvodima izrađenima po različitim standardima, za koje se provodi marketing u različitim državama članicama kao da se radi o istim proizvodima. Dogovorom smo shvatili da postoji početak. Po prvi put se postavlja pitanje proizvoda dvojne kvalitete, a sljedećih godina Komisija će morati ozbiljno preispitati kako se napreduje. To su konkretne mjere.” – izjavio je glavni pregovarač Daniel Dalton (ECR, Ujedinjena Kraljevina).
Direktiva koju je Parlament odobrio s 474 glasova za, 163 protiv i 14 suzdržanih, podnosi se na odobrenje Vijeću ministara EU-a, a države članice imat će na raspolaganju 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ove direktive da ga prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Tim se zakonodavstvom izmjenjuju četiri postojeće direktive o zaštiti potrošača: o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima i o isticanju cijena. To je dio paketa „Nove pogodnosti za potrošače”.
Biljana Borzan: Ovo je kraj šestogodišnje borbe za ravnopravnost
„Prije šest godina, kada sam počela raditi na problemu različite kvalitete proizvoda činilo se nevjerojatnim da ćemo danas imati zakon o zabrani te prakse koja je duboko nepravedna. To je rezultat šest godina uvjeravanja, istraživanja, izvješća i preporuka. Nitko više neće moći tvrditi da primjerice Hrvati ili Bugari baš eto žele manje zdravu hranu, deterdžente koji slabije peru ili pak tehniku koja je lošije kvalitete“, rekla je u govoru na plenarnoj sjednici hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
Podsjetimo, Biljana Borzan je ovo pitanje otvorila još početkom svog mandata te provela prvo istraživanje za hrvatsko i njemačko tržište koje je pokazalo kako je trećina proizvoda na hrvatskom tržištu niže kvalitete, a k tome još i često skuplja. Nakon dobivenih rezultata, tvrtka HIPP je odlučila povući manje zdravu dječju kašicu s hrvatskog tržišta, a Borzan je potom postala izvjestiteljica Europskog parlamenta za različitu kvalitete hrane te je s kolegama uspjela privući 800 tisuća eura za europsko istraživanje.
„Za milijune građana Europske unije ovo je iznimno emotivna tema jer smo se osjećali kao građani drugog reda, i to s pravom! Ovim zakonom Parlament pokazuje da nema podjele na istok i zapad i da smo svi jedna Europa. Možda nismo svi isti, ali svi moramo biti ravnopravni!“, rekla je Biljana Borzan.
Povjerenica Europske komisije Věra Jourová je u svom govoru zahvalila zastupnicama Olgi Sehnalovoj i Biljani Borzan koje su ovo pitanje gurale kada za njega nije bilo sluha. Obećala je i da će pogurati njihov pilot projekt kojim bi Komisija bolje financirala nacionalna tijela zadužena za provođenje ovog zakona kako bi što bolje zaživio u praksi.
„Kako se proizvođači ne bi domislili novih načina za varanje potrošača, u Direktivi je jasno propisano da će se dvije godine nakon stupanja na snagu ponovno raditi analiza tržišta i provjeriti je li potrebno još nadopuniti zabrane. To je nešto na čemu sam inzistirala“, objasnila je Borzan.
Europski parlament / Ekovjesnik