U Beču „živi i radi“ 200 milijuna pčela

Na svaku Bečanku ili Bečanina u ljetnim mjesecima dolazi oko 100 pčela

Tijekom ljetnih mjeseci u Beču živi i do 200 milijuna pčela, a trenutno je po gradskim zelenim površinama Beča raspoređeno oko 5.000 košnica. Neke od njih smještene su na vrlo neobičnim mjestima – na glavnom gradskom groblju, u okviru Opće bolnice, uz pročišćivač vode ili pak na krovu gradske vijećnice u samom središtu grada.

U sklopu studije koju je 2015. godine naručio bečki Odjel za zaštitu okoliša (MA 22), u Beču je otkriveno 456 vrsta solitarnih pčela što znači da je oko 66 % pčela koje se pojavljuju u cijeloj Austriji udomaćeno i u Beču. Osim njih, u Beču „žive i rade“ medonosne pčele i to u više od 5 000 košnica raspoređenih po gradskim zelenim površinama. O njima, kao i o ovim vrijednim malim stanovnicima austrijskog glavnog grada brinu se privatni pčelari, udruge pčelara, ali i djelatnici gradskih institucija.

Med bečkog Ureda za poljoprivredu, ali i onaj koji stiže s krova gradske vijećnice, stanovnicima austrijskog glavnog grada već su dobro poznati, a odnedavno je u ponudi i „Solarhonig“ ili solarni med koji se proizvodi u solarnoj elektrani u Liesingu.

Svi stanovnici Beča mogu osobno pridonijeti zaštiti pčela

Pčele su važni i nezamjenjivi oprašivači i stoga su kao važan element u ekosustavu neophodne za osiguravanje bioraznolikosti, ali i za naše preživljavanje.

„U Beču zaštiti pčela pridajemo veliku važnost jer su one vitalne za sve nas. Stoga provodimo holistički pristup - od stvaranja pogodnih staništa i naseljavanja pčelinjih zajednica na javnim gradskim površinama, do nabave ekološki proizvedene hrane bez pesticida“, ističe Ulli Sima, gradska vijećnica zadužena za zaštitu okoliša.

Grad Beč se naime već godinama zalaže za zaštitu pčela od štetnog utjecaja neonikotinoida koji spadaju u generaciju novih insekticida i predstavljaju veliku opasnost za ove marljive kukce. Osim toga u gotovo svakom bečkom parku u posljednjih se nekoliko godina ostavljaju divlje livade za ispašu gradskih pčela, sade se medonosni ukrasni grmovi i ozelenjavaju fasade.

Bečke gradske vlasti izdale su i brošuru za građane koja obuhvaća savjete koji mogu doprinijeti sprječavanju izumiranja pčela, a dostupna je u bečkom uredu za zaštitu okoliša.

Građanima se tako savjetuje da na svojim balkonima i u vrtovima sade šareno poljsko cvijeće i začine jer su atraktivne biljke punih cvjetova pčelama nezanimljive zbog vrlo male količine nektara. Osim toga savjetuje se i sadnja divljih livada umjesto engleskih travnjaka te izbjegavanje korištenja kemijskih zaštitnih biljnih sredstava u vrtovima i na balkonima.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb od hrvatskog Malog Beča može puno naučiti o poticanju bioraznolikosti i očuvanju pčela

Nakon što smo o pčelarstvu i pčelama u glavnom gradu Austrije razgovarali sa stručnjacima za bioraznolikost iz Grada Beča i pčelarima iz Zemaljskog pčelarskog saveza, nastavljamo s temom poticanja uzgoja medonosnih i zaštite solitarnih pčela te donosimo razgovor sa Sašom Zavrtnikom, dr. med. vet., M.Th., doktorandom na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

I bečke pčele više vole livade šarenog divljeg cvijeća

S ciljem podizanja svijesti o značaju pčela i upoznavanja javnosti s alarmantnim smanjenjem njihovog broja u cijelom svijetu, Ujedinjeni narodi su 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Ovu rezoluciju predložili su naši susjedi Slovenci, jer je na taj dan daleke 1734. godine rođen Anton Janša, pionir suvremenog pčelarstva i veliki poznavatelj pčela.

Viennabase19: Novi dom za 200.000 pčela

Veliki gradovi nisu privlačni samo posjetiteljima i doseljenicima, već i pčelama. To posebno vrijedi za austrijsku metropolu koja svojim brojnim parkovima, livadama, vrtovima, zelenim površinama i krovovima ovim izuzetno važnim oprašivačima nudi velik broj raznolikih staništa.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER