Kemičari uspjeli pretvoriti ugljikov dioksid u ugljen
Plin je pri sobnoj temperaturi moguće pretvoriti natrag u ugljen procesom koji je učinkovit i prilagodljiv
Na svijetu postoji mnoštvo ideja za očuvanje energije, a kemičari sada teoretski mogu pretvoriti ugljikov dioksid u ugljen te osvjetljavati i zagrijavati domove s prozirnim drvetom.
Australski znanstvenici otkrili su način na koji se ugljikov dioksid može preuzimati i ponovno pretvarati u nešto poput ugljena. To je kao da su u jednom danu u laboratorij prenijeli proces nastanka fosilnih goriva koji traje već stotinama milijuna godina - prirodni proces koji je započet u eri karbona tijekom dužeg vremenskog razdoblja, masivnih tlakova i visokih temperatura.
Za pretvorbu otopine ugljikovog dioksida u čvrsti ugljik koristili su katalizu tekućim metalom gdje je katalizator tvar koja može potaknuti kemijsku promjenu bez da se sama mijenja.
Kao drugi podsjetnik na visoku razinu genijalnosti i izuma pri radu u svjetskim laboratorijima u kojima se kemičari, fizičari, biolozi i inženjeri suočavaju s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i učinkovite upotrebe obnovljive energije, švedski znanstvenici navode da su pronašli način za učiniti drvo prozirnim i skladištem topline. To znači da su pronašli način na koji drvo može propuštati svjetlost, a istovremeno toplinski izolirati zgradu koju osvjetljava.
Možda će proći neko vrijeme prije nego bilo kakva velika ulaganja pronađu način uklanjanja stakleničkih plinova i njihove pretvorbe u čvrsti ugljen koji se nakon toga može zakopati u tlo. Trenutno je najbolji način za obnovu i zaštitu šuma uklanjanje emisija iz ispušnih sustava automobila te dimnjaka elektrana.
Istraživači iz Melbourna i Sydneya navode u časopisu Nature Communications da su razvili tekući metalni elektrokatalizator koji pri sobnoj temperaturi pretvara plinoviti CO2 izravno u čvrste tvari koje sadrže ugljen.
Nanijeli su električnu struju na katalizator od cerijevog oksida i tekućeg galija te su ga stavili u čašu u kojoj se nalazio ugljikov dioksid otopljen u elektrolitu da bi pri tome nastale čvrste pahulje ugljika, kako navode, dovoljno dobre kvalitete da bi se mogle koristiti za proizvodnju elektroda za kondenzatore visoke učinkovitosti.
„Dok ne možemo doslovno vratiti vrijeme unatrag, pretvorba ugljikovog dioksida i ponovno zakapanje u zemlju pomalo je poput vraćanja sata unatrag“, rekao je Torben Daeneke s Instituta za tehnologiju na Sveučilištu u Melbournu, poznatom kao RMIT Melborune (Royal Melbourne Institute of Technology).
„Do sada se CO2 pretvarao u čvrsti oblik samo pri ekstremno visokim temperaturama zbog čega je taj proces bio industrijski neodrživ. Korištenjem tekućih metala kao katalizatora pokazali smo da je moguće pretvoriti plin u ugljen pri sobnoj temperaturi u procesu koji je učinkovit i prilagodljiv.“
Teško ostvariv proces
Ovo bi mogao biti prvi korak za sigurno odlaganje onoga što je nekad bio atmosferski ugljikov dioksid koji, zahvaljujući ljudskom neobuzdanom korištenju fosilnih goriva tijekom posljednjih 200 godina, pokreće globalno zatopljenje i potencijalno katastrofalne klimatske promjene. Istraživači se već godinama bore s idejom o tehnologijama hvatanja ugljika.
Također, istraživači već godinama navode da bi se ugljikov dioksid iz emisija elektrana mogao skupljati i reciklirati kao osnova organske kemijske industrije ili čak za gorivo.
Nijedna od do sada istraženih tehnologija nije blizu komercijalne proizvodnje ili proizvodnje na veliko. Istraživači nastavljaju s pokušajima otkrivanja novih načina za očuvanje energije uz maksimalno iskorištenje prirodnih materijala.
Prije tri godine, Lars Berglund s Kraljevskog tehnološkog instituta u Stockholmu predstavio je optički prozirno drvo. On i njegovi kolege uzeli su lignin koji apsorbira svjetlo iz drveta balze, obradili ga akrilom te su dobili drveni materijal kroz koji se može vidjeti, pomalo mutno, ali dovoljno dobro.
Nova generacija materijala
Berglundov kolega je u travnju na sastanku Američkog kemijskog društva u Orlandu na Floridi rekao da se sada može postići još više. Taj materijal može apsorbirati i ispuštati toplinu te može biti napravljen u biorazgradivom obliku.
To bi mogao biti novi materijal za ekološki osviješteno domaćinstvo s dodatkom polietilen glikola (PEG), polimera koji se tali pri zagrijavanju, apsorbirajući toplinu, ali po noći se ponovno ukrućuje te ispušta toplinu. Kao rezultat toga, drvo postaje solarna baterija.
„U 2016. smo godini pokazali da prozirno drvo, u kombinaciji s visokom optičkom propusnošću, ima odlična termalno izolacijska svojstva u usporedbi sa staklom. U ovom smo radu pokušali dodatno smanjiti potrošnju energije zgrada dodatkom materijala koji može apsorbirati, skladištiti i ispuštati toplinu“, rekla je Céline Montanari s Instituta u Stockholmu.
„Tijekom sunčanog dana materijal će apsorbirati toplinu prije nego ona dođe u unutrašnjost prostora, a unutrašnjost će biti hladnija nego vanjski prostor. Po noći dolazi do obratnog procesa, PEG postaje čvrst te otpušta toplinu u unutrašnjost te se tako može održavati konstantna temperatura u kući.“
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik