ŽCGO Kaštijun je u velikim problemima
Županijski centar za gospodarenje otpadom treba dodatnih 16 milijuna kuna jer novo postrojenje ne radi kako treba
Fond za zaštitu okoliša je taj koji ima ugovor s izvođačem radova, grčkim Helectorom. Prije samog preuzimanja postrojenja napravili smo listu nedostataka i tražili smo da se to riješi. Tada je bilo više od 400 nedostataka koje smo prezentirali Fondu, a među njima je bilo i dijelova postrojenja koji nisu bili napravljeni. Zbog toga zaposlenici u tom dijelu rade s maskama te svaki dan moramo čistiti velike količine prašine, rekao je za Glas Istre direktor ŽCGO-a Kaštijun Darko Višnjić.
Službeno otvaranje novog Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun nikada nije održano, a sada je jasno i zašto. Kaštijun je u problemima do grla, a svaki dan na površinu isplivavaju novi nedostaci s kojima se susreće ova skupa istarska tvornica otpada, piše Glas Istre.
Teško je pratiti sve silne iznose koji su utrošeni u izgradnju novog Centra koji će 1. srpnja proslaviti godišnjicu rada. Trideset ili četrdeset milijuna eura, kao da više nije ni bitno, a sve to u izgradnju i skupu tehnologiju koja proizvodi gorivo iz otpada koji nitko neće!
Nakon nekoliko upita da se novinarima Glasa Istre omogući službeni posjet Centru, napokon ih je u Kaštijunu primio direktor Darko Višnjić koji je naglasio da je država ta koja je trebala osigurati modele zbrinjavanja goriva iz otpada, a ne da se centri i lokalna zajednica sami snalaze i plaćaju njegovo zbrinjavanje. Podsjetio je da je gradnja MBO modela također definiran na nacionalnoj razini, no država pak nije učinila ništa da se paralelno stvore I uvjeti za zbrinjavanje tog otpada.
Odgovornost izvođača
No, sudeći prema onome što je Glasu Istre rekao Višnjić, ispada da je SRF tek kap u moru problema koji pritišću Centar. Naime, Višnjić je priznao da ŽCGO Kaštijun ima brojne nedostatke, a za sve je, kako tvrdi, odgovoran izvođač radova - grčka tvrtka Helector. Najveći problemi, čini se, potresaju samu jezgru centra - MBO postrojenje, u kojem je po originalnom projektu zamišljen rad bez ljudske posade. No, neki krucijalni dijelovi u pogonu nisu napravljeni kako treba. Samo postrojenje ima niz tehničkih nedostataka, pa iako prvotno nisu ni trebali biti unutra, radnici danas u pogonu rade s zaštitnim maskama i bore se s oblacima prašine.
Da bi se pogon doveo u red, potrebno je uložiti dodatnih 16,1 milijun kuna, a o tome je još u veljači 2018. godine sklopljen ugovor između Istarske županije, Grada Pule, Kaštijuna i Fonda za zaštitu okoliša. Dakle, sada je izvjesno da javnost nakon punih godinu dana saznaje za očite velike greške tijekom izvođenja radova za koje treba izdvojiti dodatnih 16 milijuna kuna!
Glas Istre / Ekovjesnik