Marjanom se širi agresivna biljka koja uništava sve oko sebe
Nakon što je potkornjak u zadnje dvije godine uništio 20.000 borova
Na splitskom Marjanu su na nekoliko mjesta izrasle prave šume pajasena. Riječ je o jednoj od najopasnijih invazivnih drvenastih biljaka na svijetu, koja je vrlo agresivna, brzo raste, lako se prilagođava novom okruženju, i uništava sve oko sebe, javlja Slobodna Dalmacija.
Koliko su se neke ranije strukture Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan brinule o Marjanu, vidljivo je svakom građaninu koji se ovih dana zaputi na, sada po zlu, čuveno splitsko brdo, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, uzduž vatrogasnog puta na nekoliko su mjesta izrasle prave šume kineskog pajasena (Ailanthus altissima). To je razgranato, brzorastuće, listopadno drvo koje naraste do 30 - 35 m, kora mu je svijetlo sive boje s bijelim prugama, a listovi neparni, perasti i naizmjenični te dugi 30-90 cm.
Kineski pajasen, poznatiji kao divlji orah, ali i „smrdljivo stablo“', jedna je od najopasnijih invazivnih drvenastih biljaka na svijetu. Upisan je u EPPO (European and Mediterranean Plant Protection Organization) listu opasnih biljnih invazivnih vrsta, što zapravo znači da je agresivan, ima brzu stopu rasta, a lako se prilagodi novom okruženju, i uništava sve oko sebe. Proizvodi otrov ailanton, koji onemogućuje rast drugih biljaka u blizini, nalazi se u kori i lišću, a kod ljudi izaziva alergijsku reakciju, odnosno dermatitis.
Već je ranije uočen i u samom Splitu, primjerice uz bivšu robnu kuću „Standa“ u Tršćanskoj ulici, gdje su ga se građani sami pokušali riješiti, zatim na Spinutu, a nastavlja se širiti cijelim gradom. Ako ga se ne uništi, navodi Slobodna Dalmacija, za koju godinu na Marjanu neće biti ni bora, ali ni stabala koja bi ga oplemenila, poput divljeg kestena, hrasta, česmine, smokve, masline ili rogača koji je bitan u zaustavljanju šumskih požara.
No, ono što je najzanimljivije u cijeloj ovoj priči, sve donedavno u Javnoj ustanovi za upravljanje park-šumom Marjan nije bio zaposlen niti jedan – šumar, navodi Ivo Bonković, autor teksta u Slobodnoj Dalmaciji.
Slobodna Dalmacija / Ekovjesnik