Put oko Arktika u 76 dana
3.500 km dug put arktičke lisice možda ne bi bio moguć bez morskog leda
Svjetski mediji prenose vijest o podvigu male četveronožne junakinje koja je oduševila znanstvenike. Ova arktička lisica je u 76 dana prešla 3.500 km dug put od norveškog arhipelaga Svalbard u Arktičkom oceanu do krajnjeg sjevera Kanade.
Istraživači Norveškog polarnog instituta pratili su putovanje jedne arktičke lisice putem uređaja za praćenje te su prošlog tjedna potvrdili kako je u 76 dana prešla nevjerojatno dug put od 3.500 kilometara, što je jedno od najvećih zabilježenih putovanja ove vrste. Fascinantan je podatak da je jednog dana uspjela prijeći udaljenost od čak 155 kilometara.
„Ovo je najbrže zabilježeno kretanje te vrste“, napisali su u svom izvješću za Nature Research Eva Fuglei s Norveškog polarnog instituta i Arnaud Tarroux s Norveškog instituta za istraživanje prirode (NINA).
Klimatska kriza mogla bi u budućnosti ipak spriječiti arktičke lisice u obaranju ovog rekorda. Naime, ovako dug put i veliku brzinu kretanja arktička lisica mogla je postići samo zahvaljujući putovanju na ledenim pločama sjevernog Grenlanda. The Guardian navodi da istraživači pretpostavljaju kako je pri postizanju ove brzine vjerojatno koristila morski led kao „prijevozno sredstvo“.
- Krossfjorden (29. srpnja 2017.) - Polarna lisica s ogrlicom za praćenje snimljena u norveškom arktičkom arhipelagu Svalbard u sklopu istraživanja koje je proveo Norveški polarni institut. Foto: Twitter / Elise Stømseng / Norsk Polarinstitutt
„Ovo je još jedan primjer važnosti morskog leda za divlje životinje na Arktiku“, izjavila je norveška ministrica za klimu i zaštitu okoliša Ola Elvestuen u priopćenju Norveškog polarnog instituta. „Zagrijavanje se na sjeveru odvija zastrašujućom brzinom. Moramo hitno zaustaviti emisije kako bi spriječili nestajanje morskog leda tijekom ljetnog razdoblja.“
Fuglei je izjavila za Guardian da je ovim istraživanjem po prvi put zabilježena migracija arktičke lisice između različitih kontinenata i ekosustava.
Prema izvještaju NBC Newsa, mlada lisica, na koju je 2017. godine stavljena ogrlica za praćenje, započela je svoje putovanje 26. ožujka 2018. godine kada je napustila Spitsbergen, najveći otok u Svalbardskom otočju. Istraživače je iznenadila svojim dolaskom na Grenland samo tri tjedna kasnije, točnije 16. travnja. Nakon toga je nastavila put prema kanadskom otoku Ellesmere te je u prosjeku prelazila udaljenost od 46 kilometara dnevno.
- Izvor: Arnaud Tarroux / NINA
„U početku nismo mogli vjerovati onome što vidimo. Mislili smo da je možda mrtva ili da putuje brodom, ali u tom području tada nije primijećen brodski promet. Bili smo vrlo iznenađeni“, rekla je Fuglei za norvešku televiziju NRK, kako navodi BBC News.
Lisica je boravila u području gdje se mogla hraniti morskim životinjama i pticama, a na kanadskom otoku Ellesmere vjerojatno se hranila leminzima, čime je dokazala sposobnost preživljavanja u različitim ekosustavima. Arktičke lisice mogu preživjeti velike hladnoće i temperature ispod 50 stupnjeva Celzija. Ova vrsta odlikuje se šapicama koje su potpuno obložene krznom, kratkim ušima i njuškom. Zimi se oskudno hrane te često prate veće predatore kao što su polarni medvedi kako bi se hranile ostacima njihove hrane. Prosječni životni vijek im je tri do šest godina i teže oko 7,5 kg.
- Foto: Ann Kristin Balto / Norsk Polarinstitutt
Konačna sudbina ove lisice istraživačima ipak nije poznata budući da je uređaj za praćenje prestao raditi u veljači.
Fuglei navodi da bi otapanje morskog leda moglo imati ozbiljne posljedice za ovu vrstu jer će ostati izolirane na Svalbardu. No, norveški znanstvenici navode kako posljedice globalnog zatopljenja nisu nužno negativne za ovu životinjsku vrstu. „Više temperature mogle bi utjecati na porast broja svalbardskih sobova kojima bi se lisice mogle hraniti“, rekla je Fuglei za televiziju NRK.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik