Svjetske visokoobrazovne institucije protiv klimatske krize
7.836 visokoobrazovnih institucija i 1.547.387 studenata iz cijelog svijeta za hitno rješavanje klimatske krize
Više od sedam tisuća visokoobrazovnih institucija iz cijelog svijeta ovog je mjeseca pristupilo sporazumu kojim se traži hitno rješavanje klimatske krize te predstavljaju glavne mjere čijoj se provedbi treba posvetiti cijela svjetska zajednica.
Obrazovne institucije iz cijelog svijeta po prvi put se ujedinjuju kako bi zajednički preuzele obvezu rješavanja globalne klimatske krize i to na poticaj britanskog udruženja Environmental Association for Universities and Colleges (EAUC), američke organizacije visokoobrazovnih institucija za klimatske akcije Second Nature i UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) - Youth and Education Alliance (YEA!). Poziv za pridruživanje borbi protiv klimatske krize upućen je svim svjetskim sveučilištima i obrazovnim institucijama, a s njim su upoznati i ključni ministri na skupu Inicijative za održivost visokog obrazovanja (HESI) u New Yorku.
Kako se navodi i u priopćenju UN-ovog Programa za okoliš, u sporazumu se navode tri osnovne mjere za rješavanje globalnog problema klimatske krize i to:
1. Postizanje cilja nulte neto stope emisija ugljika do 2030., odnosno najkasnije do 2050. godine;
2. Globalna mobilizacija resursa za istraživanje klimatskih promjena i stvaranje tehnologija za njihovo ublažavanje;
3. Povećanje okolišnog i održivog obrazovanja unutar nastavnih planova i programa obrazovnih institucija te širenje i unapređenje znanja programima edukacije stanovništva.
„Mladim umovima, koje oblikuju naše obrazovne institucije, moramo prenijeti znanja, vještine i sposobnosti kako bismo bili spremni na sve veće izazove klimatskih promjena“, navodi se u priopćenju. „Svi trebamo surađivati kako bismo budućim generacijama osigurali povoljne uvjete života na našem planetu te izgradili zelenu i čišću budućnosti za sve.“
Očekuje se kako će se do kraja 2019. godine ovom sporazumu pridružiti više od deset tisuća svjetskih visokoobrazovnih institucija, uz očekivanu potporu svjetskih vlada i njihovu spremnost na poduzimanje hitnih mjera. Sporazum je do sada potpisalo 7.836 visokoobrazovnih institucija, kao i 95 pojedinačnih ustanova na kojima studira 1.547.387 studenata. Među njima je pet visokoobrazovnih ustanova iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i pojedine institucije i sveučilišta iz Argentine, Kine, Kolumbije, Kostarike, Danske, Francuske, Njemačke, Hondurasa, Indije, Indonezije, Irske, Kenije, Kuvajta, Meksika, Nigerije, Paname, Saudijske Arabije, Španjolske, Ugande, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Velike Britanije i Venezuele.
Glavni cilj ovog sporazuma je isticanje i unapređenje ključne uloge koju obrazovanje ima u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (SDGs) te vrijednosti koje donosi vladama, poslovnim subjektima i cijelom društvu. Također, obveza visokoobrazovnih institucija je suradnja na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, izvještavanje o postignutom napretku i međusobno dijeljenje znanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
„Obrazovanje mladih oblikuje našu budućnost. Stoga pozdravljamo inicijativu i napore svjetskih visokoobrazovnih institucija“, izjavila je Inger Andersen, direktorica UN-ovog Programa za okoliš. „Mladi ljudi sve više predvode u pozivanju na potrebu hitnog djelovanja i pronalaženja odgovora na klimatske i okolišne izazove. Inicijative koje izravno uključuju mlade ljude u rješavanje klimatske krize daju dragocjen doprinos postizanju ciljeva održivog razvoja i zaštite okoliša.“
Do sporazuma je došlo nekoliko mjeseci nakon pokretanja globalnih prosvjeda mladih za klimu i njihovog izlazaka na ulice svjetskih gradova, kojima svjetske vlade pozivaju na donošenje konkretnih mjera protiv klimatske krize kao posljedice ljudskog djelovanja.
Charlotte Bonner iz Studentske organizacije za održivost (engl. SOS – Students Organizing for Sustainability) rekla je da „mladi ljudi diljem svijeta osjećaju da škole, fakulteti i sveučilišta diljem svijeta presporo reagiraju na krizu koju svi osjećamo. Podržavamo ovaj sporazum jer nemamo vremena za gubljenje te ćemo pozvati one koji još nisu podržali ovu inicijativu da joj se pridruže. Najvažnije je hitno djelovanje protiv klimatske krize.“
Među dosadašnjim potpisnicima ovog sporazuma svjetskih visokoobrazovnih institucija još nema hrvatskih sveučilišta. Ne znamo hoće li i kada će se pridružiti svojim kolegama iz cijelog svijeta, ali podsjećamo ih da to mogu napraviti putem ove poveznice. Rok za pristupanje je 1. kolovoz 2019.
S.F. / Ekovjesnik