100-postotna obnovljiva električna energija do 2050. godine je realnost

Energetska tranzicija više nije pitanje tehničke izvedivosti ili ekonomske održivosti, već političke volje

Svijet koji pokreće 100-postotna obnovljiva električna energija i to znatno jeftinija od današnje više nije nemogući san, već realnost. Globalni prijelaz na 100-postotnu obnovljivu električnu energiju, više nije dugoročna vizija i upravo se događa, navodi se u studiji finskog Lappeenranta tehnološkog sveučilišta (LUT) i međunarodne mreže znanstvenika i parlamentaraca Energy Watch Group (EWG), objavljenoj na netom održanoj 23. Svjetskoj konferenciji o klimatskim promjenama UN-a u Bonnu.

Autori studije tvrde kako će svjetski elektroenergetski sustav koji se temelji isključivo na obnovljivoj energiji uskoro postati izvediv, svakodnevno i u svakom trenutku tijekom cijele godine. Bit će, također, isplativiji od postojećeg sustava koji se uglavnom temelji na fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.

Otvaranje novih radnih mjesta moglo bi utjecati na podršku politike

Trenutni potencijali i tehnologije obnovljivih izvora energije, za koje je ključno skladištenje kako bi se osigurala stalna opskrba energijom, mogu stvoriti dovoljnu sigurnu snagu da zadovolje cjelokupnu svjetsku potražnju za električnom energijom do 2050. godine, tvrde autori studije. Uz političku podršku, dakako, to se može dogoditi i znatno prije.

Što bi to značilo za troškove električne energije, odnosno prosječnu cijenu 100-postotne obnovljive električne energije 2050. godine? Procjenjuje se kako bi cijena bila 52 eura/MWh, u usporedbi sa 70 eura/MWh u 2015. godini.

Ovaj model autori studije zasnivaju na simulaciji najučinkovitije opskrbe energijom uz optimalnu mješavinu tehnologija i lokalno dostupnih obnovljivih izvora. Prijelaz na 100-postotne obnovljive izvore dovest će do smanjenja emisije stakleničkih plinova u sektoru električne energije i drastično smanjiti ukupne gubitke u proizvodnji električne energije. Značajan efekt bilo bi otvaranje 36 milijuna novih radnih mjesta do 2050. godine, navodi se u studiji, što je 17 milijuna radnih mjesta više nego što ih taj sektor ima danas.

Nedostatak političke odlučnosti sprječava da potpuno napustimo fosilna goriva

„Ne postoji više ni jedan razlog za ulaganje u proizvodnju fosilnih goriva ili nuklearnu energiju“, izjavio je predsjednik EWG-a Hans-Josef Fell. „Svi planovi daljnjeg korištenja ugljena, nuklearnih, plinskih i naftnih derivata moraju biti zaustavljeni, a više investicija treba kanalizirati u obnovljive izvore energije i potrebnu infrastrukturu. Sve ostalo će dovesti do nepotrebnih troškova i povećanja globalnog zatopljenja“.

„Potpuna dekarbonizacija elektroenergetskog sustava do 2050. godine je moguća za niže troškove sustava nego danas i to temeljem dostupne tehnologije. Energetska tranzicija više nije pitanje tehničke izvedivosti ili ekonomske održivosti, već političke volje", rekao je Christian Breyer, glavni autor studije i profesor solarne ekonomije na LUT-u.

Do sličnih zaključaka došli su i autori ranijih istraživanja. Prije gotovo pet godina istraživači su došli do zaključka kako bi se Australija već 2023. godine mogla u potpunosti oslanjati na obnovljive izvore energije – dakako uz podršku politike.

Još 2014. godine zaključak jedne druge studije bio je kako nas samo nedostatak političke odlučnosti sprječava da potpuno napustimo fosilna goriva. Ove godine, u jednoj od svojih posljednjih predsjedničkih izjava, Barack Obama je rekao kako vjeruje da su Sjedinjene Američke Države bile angažirane u „nepovratnoj smjeni“ prema čistoj energiji.

Odbacuje se glavni argument kritičara OIE

Vjeruje se kako će svjetsko stanovništvo u ovom stoljeću s trenutnih 7,3 narasti na 9,7 milijardi. Globalna potražnja za električnom energijom vjerojatno će se udvostručiti do sredine stoljeća, s 24.310 TWh u 2015. godini na oko 48.800 TWh do 2050. godine, a zbog brzog pada troškova, solarni fotonaponski sustavi i baterije za skladištenje energije bit će sve zastupljeniji u elektroenergetskom sustavu.

Globalna emisija stakleničkih plinova bit će znatno smanjena, navodi se u studiji, s oko 11 Gt CO2-eq u 2015. godini prema nultoj emisiji do 2050. ili ranije, budući da su ukupni nivelirani troškovi proizvodnje električne energije (LCOE) elektroenergetskog sustava u konstantnom padu.

Gubici u 100-postotnom sustavu obnovljivih izvora energije čine oko 26 posto ukupne potrošnje električne energije, u usporedbi s trenutnim sustavom u kojemu je izgubljeno oko 58 posto primarne energije.

Ovo istraživanje predstavlja pravi izazov za kreatore politike i političare, kažu autori, jer odbacuje argument koji kritičari obnovljivih izvora najčešće koriste - da ne mogu pružiti potpunu opskrbu energijom na neprekidnoj osnovi.

VEZANE VIJESTI

Bečka tržnica Karmelitermarkt je prva energetski samodostatna tržnica u Europi!

Zahvaljujući suradnji Magistratskog odjela za tržnice Grada Beča (MA 59) i energetskog poduzeća Wien Energie, stara tržnica Karmelitermarkt postala je prva energetski samodostatna tržnica na europskom kontinentu. Na krovu tržnice instaliran je fotonaponski sustav vršne snage 20 kWp, a korištenje sustava skladištenja energije omogućuje autonoman rad tržnice i u slučaju nestanka električne struje.

Solarna energija i poljoprivreda idu ruku pod ruku

Njemački institut Fraunhofer ISE bio je jedan od prvih koji je provodio testiranja kombinirajući solarnu energiju i poljoprivrednu proizvodnju na istom zemljištu. Tako je ranijim istraživanjima već otkrivena mogućnost značajnog povećanja produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i to do 60 % ili čak još više u određenim slučajevima. To otkriće sada dodatno potvrđuju novija istraživanja u SAD-u.

47.000 plutajućih solarnih panela napaja 5.000 kućanstava

Ovog petka puštena je u rad prva plutajuća solarna elektrana u Francuskoj i to u gradiću Piolenc (Vaucluse), u regiji Provence-Alpes-Côte d'Azur. O'MEGA1 je ujedno najveća europska plutajuća solarna elektrana i u pogonu je već nekoliko posljednjih tjedana, a čistom energijom napaja 4.733 lokalnih kućanstava, odnosno gotovo 10.000 ljudi.

IKEA otvorila prvu gradsku trgovinu u Danskoj

Nova inovativna IKEA gradska trgovina u središtu Kopenhagena raspolaže sa zelenim krovom, 250 stabala, 1 450 četvornih metara solarnih panela i parkiralištem za 500 bicikala.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER