Osječani će moći birati prijevoz autobusom, tramvajem ili električnim biciklom
Osječki projekt dijeljenja prijevoza
Već u listopadu ove godine Grad Osijek mogao bi krenuti u realizaciju projekta E-mobilnost, koji europskim sredstvima planira provesti s tvrtkom Gradski prijevoz putnika d.o.o. Osijek kao partnerom. Riječ je o projektu koji se provodi kroz ITU mehanizme (Integrirana teritorijalna ulaganja), a pozitivno iskustvo bilo bi podijeljeno s drugim članovima urbane aglomeracije, javlja Glas Slavonije.
Projekt je odobren, u rujnu slijedi potpisivanje ugovora, a nakon toga bi radovi, ovisno o proteku javne nabave, mogli početi već 1. listopada. Njegova ukupna vrijednost je 9,2 milijuna kuna, 85 posto sredstava osigurava EU, dok udjel Grada Osijeka iznosi 15 posto. Radovi bi se završili u proljeće 2020., kada bi se građani Osijeka i njihovi gosti mogli početi koristiti projektom.
Što za Osijek znači projekt E-mobilnost i kako će se Osječani moći njime koristiti, za Glas Slavonije je objasnio viši stručni savjetnik, specijalist Odjela za europske programe Srećko Kukić, dodavši da će sredstva biti utrošena za nabavu 175 javnih bicikala (125 biti mehaničkih i 50 električnih) te za izgradnju 25 samoposlužnih stanica, raspoređenih po cijelom gradu, uključujući i prigradska naselja Višnjevac i Tenja. Također, nabavit će se jedno električno vozilo s prikolicom namijenjeno redistribuciji i servisiranju bicikala. U svim samoposlužnim stanicama bit će pet mehaničkih bicikala i dva električna te videonadzor za praćenje stanja stanica. Za upravljanje prometnim sustavom na području grada Osijeka bit će potrebna informatička oprema i program.
Širenje trendova
„Na proljeće, kada sustav javnih bicikala bude integriran kao dio usluge javnog prijevoza, građani će kupljenom kartom za gradski prijevoz moći birati hoće li se voziti tramvajem, autobusom, mehaničkim ili električnim biciklom, a uskoro i električnim automobilom. Sve se brže širi trend usluge dijeljenog prijevoza u svijetu, tako smo i mi željeli prihvatiti ta rješenja i ponuditi ih našim sugrađanima. Ideja je da sustav bude implementiran u sadašnja rješenja aplikacije SMARTICA. Kupnjom karte od 11 kuna na samoposlužnim stanicama moći će se iznajmiti bicikl, kojim će se moći voziti sat vremena, a nakon toga ga vratiti na jednu od najbližih stanica“, objašnjava Kukić, ističići da će na taj način građani Osijeka zamijeniti dosadašnje oblike javnog prijevoza novima, a sve s ciljem smanjenja zagađenja, zaštite okoliša te unaprjeđivanja usluge javnog gradskog prometa.
Najzanimljivije je da će energija potrebna za funkcioniranje samoposlužnih stanica dolaziti iz solarnih elektrana postavljenih na stanicama. Ideja je da, prema tehničkim mogućnostima, razmak između stanica bude 500-tinjak metara, tako da budu dostupne i pristupačne svim građanima. Za upravljanje cijelim sustavom, kao i za održavanje stanica i bicikala, bit će zadužen GPP, pod kojim će biti i kompletna usluga dijeljenja prijevoza.
Ovakva način usluge dijeljenja prijevoza sve je prihvatljiviji u većim gradovima diljem svijeta i zato bi Osijek mogao biti jedan od predvodnika takve usluge u Hrvatskoj.
Propali pilot-projekt
Grad Osijek pokreće i projekt obnove biciklističkih staza na Tenjskoj i Biljskoj cesti, a zbog sve većeg broja električnih bicikala i romobila te dvije biciklističke staze bit će prilagođene Pravilniku o biciklističkim stazama pa će se staze s dosadašnja dva metra proširiti na dva i pol metra širine. Osim toga, Grad Osijek najavljuje kako će se ovim projektom, vrijednim četiri milijuna kuna, obje staze osvijetliti u punoj duljini.
Glas Slavonije podsjeća da je Grad Osijek još prije sedam godina krenuo u pilot-projekt sustava javnih bicikala koji se pokazao neučinkovitim te se od njega odustalo unatoč uloženih 250 tisuća kuna. Inicijator projekta bio je tadašnji dogradonačelnik, a današnji predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, a Grad se tada pohvalio nabavom bicikala, koji su postavljeni na Srednjoškolskom igralištu, no nisu se mogli iznajmiti pojedinačno jer su bili namijenjeni organiziranim biciklijadama. Na kraju je taj projekt posve zaboravljen iako nije jasno što je bilo s kupljenim biciklima i gdje se oni danas nalaze.
Tomislav Prusina – Glas Slavonije / Ekovjesnik