U Belišću će se graditi ekotoplana na agrobiomasu

Energetski neovisno Belišće

Prva faza ovog projekta „teška“ je oko 6,2 milijuna eura, a predviđa izgradnju toplane i toplovodne mreže, javlja Glas Slavonije.

Na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća Belišća gradonačelnik Belišća Dinko Burić potvrdio je da Belišće intenzivno radi na planu da postane energetski neovisan grad te najavio da se priprema projekt gradnje ekotoplane na sličnom principu prema kojem su se stanovnici središta Belišća i zaposlenici tadašnjeg Kombinata Belišće vrlo povoljno grijali prije 45 godina.

„Na projektu buduće ekotoplane radimo još od kraja 2016., kada se rodila ideja koju smo sve ovo vrijeme razrađivali - da bismo u Belišću ponovo mogli imati vlastitu toplanu, ali na biomasu, i da si osiguramo vlastite energetske izvore zahvaljujući kojima više nećemo biti ovisni o situaciji na globalnom tržištu. Sada mogu potvrditi da smo pri kraju izrade studije isplativosti za buduću belišćansku ekotoplanu, za koju već postoje zainteresirani investitori“, otkrio je prvi Dinko Burić, naglasivši kako taj projekt ne podrazumijeva gradnju objekta tipa kogeneracije, nego isključivo proizvodnju toplinske energije.

Belišćani su za ovaj projekt dobili podršku čak četiriju ministarstava.

„Na tragu ovog projekta obišli smo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i razgovarali i o zaštiti okoliša i energetskom dijelu. Obavili smo razgovore i u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU tražeći mogućnosti osiguravanja sredstava iz fondova EU-a za toplovodnu mrežu, jer ona spada u komunalnu infrastrukturu i prirodno je da kao takva bude u vlasništvu lokalne samouprave, a ne nekog privatnog investitora. Držimo da bi u vlasništvu privatnog investitora trebala biti toplana, a u vlasništvu lokalne samouprave toplovod“, rekao je Burić.

Objašnjavajući projekt gradskim vijećnicima, gradonačelnik je prepričao i kako su za ovaj projekt posebno veliku potporu dobili u Ministarstvu energetike, gdje su na sastanku vizionarski projekt Belišćana prepoznali kao odličan segment koji bi se mogao ugraditi u novu financijsku perspektivu 2021. - 2027. za cijelu Hrvatsku, da se takvi sustavi malih ekotoplana grade u svim manjim gradovima.

Ulaganje u dokazano najjeftiniji energent

Projekt će se razvijati u tri faze: prva faza se odnosi na zgrade javne namjene, druga na potrebe industrije, a treća faza daje mogućnost razvlačenja mreže i za potrebe kućanstava u Belišću, a u budućnosti možda i u susjednom Valpovu. Osim toga, novi jeftini energent omogućit će intenzivniji razvoj plasteničke proizvodnje na području Belišća, koju se toliko priželjkuje.

Za prvu je fazu, prema projektu, predviđeno da se godišnje koristi oko 28,7 MWh, kao i za drugu fazu, što ukupno iznosi 57,4 MWh. U toplani bi trebala biti četiri kotla od 4,9 MW, što znači 19,6 MW u prvoj fazi, ali bi u konačnici trebala imati 57,4 MW u punoj funkciji. Prva faza „teška“ je oko 6,2 milijuna eura, s kojima bi se izgradile toplana i toplovodna mreža, u drugoj fazi bilo bi dodatnih ulaganja u pojačavanje kapaciteta za industriju. Studije su potvrdile da je ovo investiranje u trenutačno najjeftiniji energent na tržištu.

Lidija Aničić – Glas Slavonije / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Bečka tržnica Karmelitermarkt je prva energetski samodostatna tržnica u Europi!

Zahvaljujući suradnji Magistratskog odjela za tržnice Grada Beča (MA 59) i energetskog poduzeća Wien Energie, stara tržnica Karmelitermarkt postala je prva energetski samodostatna tržnica na europskom kontinentu. Na krovu tržnice instaliran je fotonaponski sustav vršne snage 20 kWp, a korištenje sustava skladištenja energije omogućuje autonoman rad tržnice i u slučaju nestanka električne struje.

Donošenje vrijednosti AGROBIOMASI

Kao članica konzorcija međunarodnog projekta AgroBioHeat, posvećenog uvođenju poboljšanih i tržišno spremnih rješenja za grijanje na agrobiomasu u Europi, Zelena energetska zadruga poziva hrvatske gospodarstvenike u području agrobiomase na sudjelovanje u besplatnom virtualnom događaju „Donošenje vrijednosti AGROBIOMASI“.

Objavljeno novo izdanje danskog priručnika o proizvodnji energije iz slame

Publikacija je dio projekta AgroBioHeat, financiranog iz EU Programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020, koji ukazuje na mogući doprinos i iskorištavanje biomase, kao lokalno dostupnog i obnovljivog izvora energije za grijanje, kojeg ima u izobilju u ruralnim dijelovima Europe, no njegov potencijal još nije dovoljno iskorišten.

Agrobiomasa neiskorišteni potencijal u Hrvatskoj

U Zagrebu je održan drugi sastanak partnera projekta AgroBioHeat iz programa Obzor 2020 u organizaciji hrvatskog partnera projekta Zelene energetske zadruge (ZEZ). Cilj projekta je promicanje rješenja grijanja na agrobiomasu u ruralnim područjima Europe.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER