Italija postaje prva zemlja koja klimatsku krizu uključuje u školski kurikulum
Talijanski će učenici prvi na svijetu u školama učiti o klimatskoj krizi i održivom razvoju
Italija će sljedeće godine postati prva zemlja na svijetu u kojoj će se učenici obavezno podučavati o klimatskoj krizi i održivom razvoju, objavio je ovog tjedna talijanski ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti.
Najavom uključivanja klimatske krize i održivog razvoja u obvezni dio školskog kurikuluma naši su talijanski susjedi prošlog utorka definitivno napravili veliki iskorak u svom obrazovnom sustavu. Talijanski ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti (5 Stelle / Pet zvjezdica) inače je najglasniji zagovornik zelene politike u vladi Talijanske Republike te je ovog rujna, otkad je preuzeo resor obrazovanja, i sam poticao učenike na sudjelovanje u globalnom klimatskom prosvjedu.
Zahvaljujući ministrovoj inicijativi sve talijanske državne škole će u nastavne programe uvrstiti UN-ovu Agendu 2030 za održivi razvoj te uvesti minimalno jedan školski sat tjedno posvećen podučavanju o ljudskom utjecaju na planet te uzrocima i posljedicama globalnog zatopljenja. Održivost će se također podučavati i na satovima geografije, matematike i fizike, objavio je Fioramonti.
„Cjelokupno ustrojstvo ministarstva obrazovanja se mijenja kako bi održivost i klima postali središte našeg obrazovnog sustava“, rekao je Fioramonti agenciji Reuters. „Želim da talijanski obrazovni sustav postane prvi obrazovni sustav na svijetu koji okoliš i društvo stavlja u srž svega što učimo u školama.“
Promjene će stupiti na snagu početkom sljedeće školske godine, koja će započeti u rujnu 2020. godine. Stoga se formira posebna stručna skupina recenzenata, dok zaposlenici ministarstva pripremaju kurikulum koji će, prema Fioramontiju, biti spreman za obuku nastavnika već do siječnja sljedeće godine. Kako navodi The New York Times, u izradu novog kurikuluma uključit će se i svjetski stručnjaci kao što su Jeffrey D. Sachs, direktor Instituta za međunarodni razvoj Sveučilišta Harvard (Harvard Institute for International Development - HIID) i Kate Raworth s Instituta za promjene u okolišu na Sveučilištu Oxford (Oxford University's Environmental Change Institute).
Fioramonti predviđa kako će se učenici osnovnih škola, u dobi od 6 do 11 godina, podučavati o okolišu kroz priče i bajke iz različitih svjetskih kultura koje prepoznaju povezanost s prirodnim svijetom. Srednjoškolci će pak imati detaljniju tehničku poduku te će se upoznavati s globalnim ciljevima održivog razvoja do 2030.
Ova najava je očekivano naišla na dobar odjek u talijanskoj javnosti, posebice kod zagovornika zaštite okoliša koji su ipak dali svoje mišljenje u vezi s prenošenjem tereta klimatske krize na sljedeće generacije.
„Podučavanje djece o klimatskoj krizi i održivosti je vrlo važno“, rekao je Edoardo Zanchini, potpredsjednik vodeće talijanske ekološke udruge Legambiente. „Ne smijemo odgovornost jednostavno prebaciti na djecu. Znanost nam tvrdi da je sljedećih 10 godina presudno za čovječanstvo i stoga nemamo vremena čekati sljedeću generaciju.“
Fioramonti je klimatsku krizu učinio glavnim prioritetom od svog ulaska u vladu. Već je u svojim ranijim znanstvenim radovima tvrdio da je bruto domaći proizvod pogrešna mjera ekonomskog zdravlja zemlje te je predložio nove poreze na proizvode i usluge s velikim ekološkim otiskom, poput avionskih karata, plastičnih proizvoda i slatke hrane. Iako je time imao za cilj prikupiti novac za obrazovanje, suočio se s negodovanjem javnosti jer Talijani smatraju da već ionako plaćaju previsoke poreze.
Međutim, novi porezi na plastiku i zaslađena pića već su uključeni u proračun za 2020. koji je talijanska vlada ovog tjedna predstavila parlamentu.
„Iako su me ismijavali zbog moje inicijative, samo nekoliko mjeseci kasnije vlada koristi dva takva prijedloga i čini mi se da je sve više i više ljudi uvjereno kako je to jedini pravi put“, rekao je Fioramonti za Reuters.
S.F. / Ekovjesnik