Klimatske promjene ne možemo spriječiti

Održan okrugli stol „Ususret pariškom klimatskom summitu“

Jučer je u Novinarskom domu u Zagrebu uz nazočnost predstavnika civilnog društva i akademske zajednice održan okrugli stol pod nazivom USUSRET PARIŠKOM KLIMATSKOM SUMMITU. Skup su organizirali Hrvatski panel za klimatske promjene i nevladina udruga Eko Kvarner uz podršku Francuskog veleposlanstva i u suradnji s Veleposlanstvom Kanade u RH.

Skup je organiziran s ciljem podizanja svijesti tijela javne vlasti i gospodarskog sektora, civilnog društva i hrvatskih medija po pitanju utjecaja klimatskih promjena na ključne sektore za razvoj Hrvatske kao što su poljoprivreda, energija i turizam te kako bi se u hrvatskoj javnosti pojačao senzibilitet za One Planet Summit koji će se za dva dana održati u Parizu.

Sudionike okruglog stola pozdravili su NJ. E. Corinne Meunier, veleposlanica Francuske Republike u RH i NJ. E. Daniel Maksymiuk, veleposlanik Kanade u RH, a uz moderaciju Vjerana Piršića, predsjednika savjeta udruge Eko Kvarner, održana su sljedeća predavanja:

Očekivane klimatske promjene u jugoistočnoj Europi / Prof. dr. sc. Mirko Orlić, redovni profesor, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Hrvatska energetska tranzicija / Doc. dr. sc. Goran Krajačić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu

Utjecaj klimatskih promjena na ekosustave Hrvatske - Zašto će alpska Hrvatska postati klimatski najugodnija i kako to iskoristiti za održivi razvoj? / Mag. sc. biol. et oecol. Roman Ozimec, Predsjednik Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske (ADIPA)

Utjecaj klimatskih promjena na hrvatski turizam / Nedjeljko Pinezić, član udruge “Eko Kvarner”

Po završenoj raspravi usuglašeni su sljedeći zaključci okruglog stola:

1. Klimatske promjene (uzrokovane čovjekom), sa sve pogubnijim posljedicama, već su snažno prisutne na ovim prostorima;
2. Republika Hrvatska, kao i ostale zemlje u okruženju, nije na vrijeme promislila i realizirala neophodne mjere za smanjenje  brzorastuće ugroze te sada na tome treba ubrzano raditi;
3. Sve jači napori međunarodne zajednice idealan su okvir za aktivnosti Republike Hrvatske i zemalja u okruženju s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama.

S ciljem ubrzavanja provedbe konkretnog djelovanja donijete su i sljedeće operativne preporuke za predstavnike vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i za predstavnike privatnog sektora:

1. Potrebno je snažno dodatno senzibiliziranje javnosti s ciljem pojačavanja napora za prevladavanje sve brojnijih problema izazvanih klimatskim promjenama;
2. Posebno je potrebno obratiti pažnju na problematiku na lokalnoj razini, tj. uočiti specifične ranjivosti na razini lokalnih zajednica te izraditi lokalne strategije i akcijske planove;
3. Središnja državna administracija treba prema lokalnim inicijativama djelovati kao katalizator i moderator, a ne patronizirati lokalne procese i posljedično ih unificirati.

Ekovjesnik

2050. je sve bliža. Što nam je činiti kako bismo izbjegli najcrnji scenarij?

Film „Kakva će biti klima u Europi 2050. godine?“ nastao je u okviru europskog projekta European Climate Prediction system (EUCP) kako bi se široj javnosti na pristupačan način predstavile klimatske promjene koje se očekuju u Europi 2050. godine.