Boravak u prirodi je nužnost, čak i u doba koronavirusa
Zašto je boravak na otvorenom ključan za vaše zdravlje, čak i za vrijeme pandemije koronavirusa?
Kriza koronavirusa nam potvrđuje potrebu ulaganja u zelenu infrastrukturu, tvrdi Marc Berman, izvanredni profesor na Sveučilištu u Chicagu
Iako su nas državni dužnosnici i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske još od početka širenja zaraze koronavirusom pozivali da ostanemo kod kuće, često su nas istovremeno zbunjivali upozorenjima o važnosti boravka na otvorenom. Naravno, sve dok se pridržavamo mjera socijalnog distanciranja i držimo propisani razmak u odnosu na prolaznike i bicikliste!
U nedostatku spoznaja i izvršenih ispitivanja, socijalno distanciranje je i dalje najvažnije sredstvo u borbi protiv širenja COVIDa-19. No, mjere zatvaranja restorana, barova, kina i trgovačkih centara, ali i lijepo i toplo proljetno vrijeme utjecali su na premještanje gužvi na otvorene prostore zbog čega su se širom svijeta ubrzo počele zatvarati plaže, parkovi, šetnice i pješačke staze.
„Mjere ograničenja kretanja naglašavaju problem urbanih sredina širom svijeta“, kaže Marc Berman, izvanredni profesor na Sveučilištu u Chicagu koji se bavi utjecajem okoliša na ljudsko zdravlje, mozak i ponašanje. „Ako grad nema dovoljno zelenih površina za ljude koji u njemu žive, to postaje javnozdravstveni problem. Naše istraživanje otkrilo je da urbana priroda nije samo ukras – ona je nužnost, i to moramo ozbiljno shvatiti.“
>>> Pročitajte još >>> Zelene površine ublažavaju osjećaj depresije
Obala jezera Michigan u Chicagu je zatvorena te je uz nju zabranjeno kretanje, kao i na plažama u okolici Los Angelesa i u parkovima New Yorka. Posjetiteljima su svoja vrata zatvorili čak i popularni američki nacionalni parkovi, poput Yellowstonea i Great Smoky Mountains.
Berman shvaća da su takve mjere neophodne za ograničavanje širenja zaraze koronavirusom, posebno zbog toga što su Sjedinjene Američke Države postale novo žarište pandemije te brojem inficiranih osoba nadmašile sve druge zemlje svijeta.
- Obala jezera Michigan u Chicagu / Pixabay
„Mjere socijalnog distanciranja najvažnije su i najučinkovitije sredstvo koje trenutno imamo u borbi protiv ove bolesti i ono ima najveći prioritet“, kaže Berman.
Ipak, Berman tvrdi kako trenutna svjetska epidemiološka kriza dodatno naglašava psihološke koristi koje nam priroda pruža, kao i potrebu za gradskom infrastrukturom i mjerama kojima se te prednosti mogu maksimalno iskoristiti.
„Svima je jasno da moramo držati razmak, no postoje li organizirani načini na koje bismo to mogli učiniti? Vjerojatno bi se mogao osmisliti način preusmjeravanja kretanja stanovništva, recimo da stanovnici jedne četvrti mogu boraviti na određenom prostoru i u određeno vrijeme ili na drugim mjestima u drugo vrijeme. Pokušajte ih rasporediti u prostorima prirode za koje znamo da su za njih dobra. No, pitanje je ima li grad uopće dovoljno zelenog prostora kako bi to omogućio? U mnogim gradovima takva mogućnost nažalost ne postoji“, objašnjava Marc Berman.
>>> Pročitajte još >>> Odrastanje u blizini prirode pogoduje mentalnom zdravlju u odrasloj dobi
Kao direktor Laboratorija za neuroznanost Sveučilišta u Chicagu, Berman je istraživao kako interakcije s prirodom mogu utjecati na kognitivne funkcije te kako čak i videozapisi i zvukovi prirode mogu imati blagotvoran utjecaj na zdravlje ljudi, posebno ako im nije moguć boravak na otvorenom.
Berman je prošle godine sudjelovao u međunarodnom projektu kojim je za gradove stvoren okvir putem kojeg se mogu mjeriti blagotvorni utjecaji zelene infrastrukture na mentalno zdravlje urbanog stanovništva. Dugoročni cilj ove studije iz 2015. godine bio je osiguravanje pomoći urbanistima i drugim donositeljima gradskih mjera za bolje oblikovanje zelene infrastrukture kako bi se poboljšalo mentalno zdravlje stanovništva. Studijom se također istaknulo kako pristup prirodi predstavlja pitanje ekološke pravde i potrebe gradova da taj pristup posebice povećaju stanovnicima gradskih četvrti s niskim prihodima.
Studija je otkrila kako samo 10 novih stabala u jednom gradskom bloku povećava osjećaj zadovoljstva te popravlja zdravstveno stanje njegovih stanovnika. Isti se učinci, primjerice, postižu povećanjem prihoda za 10.000 USD ili smanjenjem starosne dobi stanovništva za sedam godina.
>>> Pročitajte još >>> Merkel: Više urbanog zelenila za prilagodbu klimatskim promjenama
„Gradovi imaju ograničenu količinu prostora, tako da moramo biti posebno kreativni kada planiramo zelene površine“, kaže Berman. „Možda to znači da zgrade trebamo početi dizajnirati na posve drugačiji način ili mijenjati vanjski dio zgrada dodavanjem zelenih zidova i vertikalnih vrtova.“
„Veći broj stabala omogućuje nam jednostavne promjene koje mogu očuvati dobru socijalnu povezanost gradova, istovremeno pružajući dovoljno zelenih površina za mentalno i fizičko zdravlje građana. Ako se u većim gradovima može ostvariti bolja interakcija stanovnika s prirodom, tada bismo znatno utjecali i na zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja gradskog stanovništva“, tvrdi Marc Berman.
„U protivnom, kada grad nema dovoljno zelenih površina za ljude koji u njemu žive, to već postaje javnozdravstveni problem“, zaključuje Berman.
S.F. / Ekovjesnik