Još četiri države članice EU-a podupiru zeleni plan oporavka od koronavirusa
Hrvatska (još) nije među njima, naši susjedi Slovenci jesu
Ministri zaštite okoliša 13 država članica EU-a su početkom travnja pokrenuli inicijativu za donošenje zelenog plana oporavka kao odgovora na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa te njene posljedice na pad gospodarstva. U međuvremenu su im se pridružile još četiri europske zemlje.
Zaštita okoliša i klime trebaju biti u središtu planiranja oporavka od pandemije koronavirusa, smatraju ministri zaštite okoliša 17 država članica EU-a i ističu kako pri provođenju mjera gospodarskog oporavka nikako ne smijemo zanemariti klimatsku i ekološku krizu. Pandemija nas je naglo osvijestila i upozorila na potrebu hitnog djelovanja protiv klimatskih promjena pri planiranju i provedbi dugoročnih strategija gospodarskog oporavka i izgradnje otpornijeg društva.
Podsjetimo, početkom mjeseca travnja ministri zaštite okoliša 13 država članica EU-a pokrenuli su inicijativu za donošenje zelenog plana oporavka kao odgovora na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa i njene posljedice na pad gospodarstva. Kako je prenio portal Climate Change News, inicijativu su pokrenule vlade Italije, Španjolske, Nizozemske, Portugala, Švedske, Austrije, Danske, Finske, Latvije i Luksemburga, a dan kasnije pridružile su im se i vlade Francuske, Njemačke i Grčke.
Nije bilo jasno zašto se Njemačka ovoj inicijativi pridružila dan kasnije, ali njemačka ministrica zaštite okoliša Svenja Schulze naknadno je pojasnila kako je došlo do pogreške u komunikaciji.
U međuvremenu su se inicijativi pridružile još četiri države članice - Irska, Slovačka, Slovenija i Malta, odnosno irski ministar za komunikacije, klimatsku akciju i zaštitu okoliša Richard Bruton, slovački ministar zaštite okoliša Ján Budaj, slovenski ministar zaštite okoliša i prostornog planiranja Andrej Vizjak i malteški ministar za zaštitu okoliša, klimatske promjene i planiranje Aaron Farrugia.
Inicijativi se još nisu pridružili ministri 10 država članica EU-a i to Belgije, Bugarske, Cipra, Češke, Estonije, Hrvatske, Litve, Mađarske, Poljske i Rumunjske.
Obnova, održivi napredak i prosperitet za Europu i njene građan(k)e
„Svijet se suočava s krizom bez presedana. U samo nekoliko tjedana pandemija koronavirusa proširila se svijetom te prouzročila ogromnu ljudsku tragediju i povijesni gospodarski zastoj čije posljedice još uvijek nisu u potpunosti poznate“, ističe se u izjavi ministara zaštite okoliša 13 država EU-a.
„Aktualna kriza je promijenila našu svakodnevicu, zatvorila naše granice, nezaposlenost je u porastu, a tvrtke se bore za opstanak. Cijeli svijet fokusiran je na borbu za sprječavanje zaraze i njezinih neposrednih posljedica. Međutim, trebamo se pripremiti za obnovu gospodarstva i uvođenje potrebnih planova za oporavak od krize kako bismo Europi i njenim građanima/kama omogućili obnovu, održivi napredak i prosperitet“, prenio je Climate Change News.
„Pritom ne smijemo zanemariti globalnu klimatsku i ekološku krizu. Moramo odoljeti iskušenjima kratkoročnih rješenja kao odgovora na krizu, koja prijeti da EU na više desetljeća zadrži u gospodarstvu zasnovanom na fosilnim gorivima. Umjesto toga, moramo ostati odlučni u cilju povećanja cilja za smanjenje emisija u EU-u do 2030. do kraja ove godine, i to unatoč odgađanju konferencije COP26, te također potaknuti ostale svjetske lidere na podizanje ambicija”, upozoravaju ministri te ističu kako će Europska komisija u rujnu ove godine predstaviti sveobuhvatan plan za povećanje klimatskih ciljeva EU-a do 2030. godine i to s najmanje 40 % smanjenja emisija stakleničkih plinova na najmanje 50 % ili 55 %, u usporedbi s razinama emisija iz 1990. godine.
Hitne mjere zaštite i očuvanja biološke raznolikosti kao ključni dio odgovora na krizu
„Pouka krize koronavirusa je da je neophodno potrebno brzo djelovati. Stoga moramo zadržati naše ambicije ublažavanja rizika i troškova neaktivnosti zbog klimatskih promjena i gubitaka biološke raznolikosti”, navode ministri.
Ministri pozdravljaju napore čelnika i vlada država članica EU-a koji su 26. ožujka pozvali Europsku komisiju da započne rad na sveobuhvatnom planu za oporavak EU-a koji uključuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju. Također, pozivaju Komisiju da koristi Europski zeleni plan kao okvir za rješavanje ove krize.
„Europski zeleni plan predstavlja novu strategiju rasta za EU koja je u mogućnosti pružiti dvostruku korist od poticanja gospodarstava i stvaranja radnih mjesta uz ubrzanje zelene tranzicije na troškovno učinkovit način“, tvrde ministri zaštite okoliša i traže povećanje investicija, posebno u području održive mobilnosti, obnovljivih izvora energije, energetske obnove zgrada, istraživanja i inovacija, obnavljanja bioraznolikosti i kružnog gospodarstva.
„Moramo poslati snažnu političku poruku svijetu i našim građanima da će EU biti primjer, čak i u ovim teškim vremenima poput sadašnjih i zacrtati put prema klimatskoj neutralnosti i ispunjenju Pariškog sporazuma. Istodobno, hitne mjere zaštite i očuvanja biološke raznolikosti moraju biti ključni dio našeg odgovora na ovu globalnu zdravstvenu i ekološku krizu te ključni aspekt za osiguranje dugoročnog opstanka i dobrobiti naših društava“, zaključuju ministri.
Podrška organizacija za zaštitu okoliša
Inicijativu europskih ministara zaštite okoliša podržalo je i nekoliko nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, a među njima i Greenpeace koji zajedno s mnogim drugim organizacijama civilnog društva, poziva vlade i EU da pomognu u izgradnji pravednijeg i otpornijeg društva, temeljenog na demokratskim načelima i međunarodnoj solidarnosti, te pružanju bolje zdravstvene zaštite, standarda zapošljavanja, socijalne zaštite i zaštite okoliša. Kriza koronavirusa i gospodarski pad kao njena posljedica ukazuju na potrebu pravedne i zelene socijalne i ekonomske tranzicije, koje će omogućiti veću otpornost društva u krizi.
S.F. / Ekovjesnik