Konferencija o budućnosti Europe trebala bi početi „čim prije moguće ove jeseni“

Pandemija COVID-19 razotkrila je institucionalne slabosti EU-a

Parlament poziva Vijeće da „bez odlaganja usuglasi stajalište o obliku i organizaciji Konferencije“ kako bi se čuo glas građana

U rezoluciji prihvaćenoj s 528 glasova za, 124 protiv, te 45 suzdržana, Parlament ističe da je „10 godina nakon Ugovora iz Lisabona, 70 godina nakon Schumanove deklaracije, te u kontekstu bolesti COVID-19, pravo vrijeme da se Unija ponovno preispita“. Europarlamentarci dodaju kako su „velike krize koje su pogodile Uniju pokazale da je u više područja upravljanja potrebno provesti institucionalne i političke reforme“.

Parlament također potvrđuje rezoluciju iz siječnja 2020. te ističe da glas građana treba biti u središtu sveobuhvatnih rasprava o tome na koji se način nositi s unutarnjim i vanjskim izazovima koji nisu bili predviđeni u vrijeme donošenja Ugovora iz Lisabona.

Uvažavajući činjenicu da je Konferencija odgođena zbog pandemije COVID-19, zastupnici pozivaju ostale dvije institucije EU-a na „pregovore kako bi prije se ljetne stanke postigao sporazum.“ Parlament pozdravlja „spremnost Komisije na brzo daljnje postupanje“, ali „izražava žaljenje što Vijeće još uvijek nije usvojilo stajalište“ o Konferenciji.

Europarlamentarci su raspravljali o Konferenciji u srijedu, tijekom plenarne sjednice, s državnom tajnicom Nikolinom Brnjac, koja je predstavljala Hrvatsko predsjedanje Vijećem i potpredsjednicom Komisije nadležnom za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom. Pogledajte snimku rasprave ovdje (početak rasprave je bio u 19.05).

Konferenciju o budućnosti Europe trebaju organizirati Parlament, Vijeće i Komisija, a prvotno je bilo predviđeno da proces počne u svibnju 2020. te da traje dvije godine. Parlament želi da građani iz svih dijelova društva, kao i predstavnici civilnog sektora na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, budu uključeni u određivanje prioriteta EU-a. To je u skladu s pristupom „odozdo prema gore“, koji uzima u obzir primjedbe građana, te je transparentan, uključiv i uravnotežen.

Zastupnici u Europskom parlamentu također traže da se tijekom procesa, uz sudjelovanje građana, utvrdi djelokrug Konferencije. Pozivaju na postupanje prema njezinim zaključcima, što uključuje obvezu triju glavnih institucija na provedbu značajnih reformi EU-a, u skladu sa zahtjevima građana, koje uključuju i mogućnost izmjene Ugovora EU-a.

Europski parlament / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

„Mali Beč“: Europski grad drveća 2024. je Varaždin!

Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu Europskog grada drveća 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje Gradu Varaždinu i njegovim građanima, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi koja brine o održavanju gradskog zelenila.

Torino i Braga dobitnici Nagrade za europsku prijestolnicu inovacija

Europska komisija objavila je dobitnike Nagrade za europsku prijestolnicu inovacija 2024.–2025. (iCapital), kojom se obilježava desetljeće odavanja priznanja europskim gradovima predvodnicima u pronalaženju inovativnih rješenja za svoje građane.

Lisabon je Europska prijestolnica inovacija za 2023. godinu

Nagrade za europsku prijestolnicu inovacija (iCapital) dodjeljuju se europskim gradovima koji najbolje promiču inovacije u svojim zajednicama. Ovogodišnji dobitnici glavnih nagrada su portugalski Lisabon i švedski Linköping.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER