Zeleni oporavak i klimatska kriza nisu dovoljno zastupljeni u predizbornoj kampanji

Greenpeace organizirao šumsku projekciju za zeleni oporavak

Aktivisti i aktivistkinje Greenpeacea su u utorak navečer pored Medvedgrada u Zagrebu organizirali projekciju poruka i vizuala na šumu kako bi ukazali na važnost zelenog oporavka, odnosno dovođenja zaštite klime i okoliša u središte planiranja oporavka od gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

„Tražimo zeleni oporavak“ i  „Stop klimatskoj krizi“ neke su od poruka veličine 20 metara projiciranih na šumsku kulisu. Uz poruke, na šumu su projicirane i kratke animacije.

 

  • Izvor: Greenpeace Hrvatska

„Osim gospodarske krize, prijeti nam i puno razornija klimatska kriza, koja može imati nesagledive posljedice na gospodarstvo i na okoliš. Tražili smo od stranaka i koalicija koje su se kandidirale na predstojećim izborima da se izjasne kojim mjerama planiraju osigurati zeleni oporavak te zaštititi Hrvatsku od posljedica klimatskih promjena.“ – kazala je Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.

„Pozivamo i birače da se u odabiru predstavnika koji će Hrvatskom upravljati iduće četiri godine vode važnim pitanjima poput zaustavljanja klimatske krize, zaštite mora, onečišćenja plastikom, obnovljivih izvora energije, zelenih radnih mjesta te lokalne i održive poljoprivrede. Oporavak može i mora biti pravedan i zelen.” – istaknula je Petra Andrić.

Greenpeace Hrvatska je svim većim strankama i koalicijama koje su prema istraživanju agencije Promocija plus prelazile jedan posto podrške građana poslale anketni upitnik na koji je odgovorila većina stranaka.

Također, većina njih odgovorila je pozitivno na sva pitanja u vezi ekoloških mjera koje se smatraju nužnima za spas klime i za zeleni oporavak. Od većih stranaka jedino se HDZ i MOST nisu izjasnili o svojim stavovima koji se tiču zaštite okoliša i klime.

Strankama i koalicijama postavljena su pitanja slažu li se sa sljedećim:

  1. U nacionalnim klimatsko-energetskim politikama, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, hitno napraviti snažan zaokret prema niskougljičnoj budućnosti te u nadolazećem mandatu tome prilagoditi nacionalne strategije.
  2. Izraditi plan smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine za najmanje 65% u odnosu na 1990.
  3. Obustaviti sva ulaganja u istraživanje i iskorištavanje fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva preusmjeriti u poticanje zelenih tehnologija, prvenstveno obnovljivih izvora energije.
  4. Osigurati da obnova javnih i stambenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s energetski najvišim tehnički mogućim standardom, a prioritetno obrazovne i zdravstvene ustanove te potresom oštećene zgrade.
  5. Poticati građane i osigurati im mogućnost energetske samoopskrbe, proizvodnje energije te udruživanja u zajednice proizvođača energije (energetske zadruge). Osigurati im potrebnu edukacijsku, provedbenu i financijsku podršku.
  6. Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost, izgradnjom biciklističke infrastrukture, osiguranjem adekvatnog i dostupnog javnog prijevoza, modernizacijom željezničkog prometa te poticanjem e-mobilnosti.
  7. Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promicati razvoj zelene i održive industrije te kružnog gospodarstva.
  8. Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao mjeru prilagodbe klimatskim promjenama  te ublažavanja istih koje, zajedno s krizom uzrokovanom novim koronavirusom, sa sobom nose potencijalnu nestabilnost opskrbe hranom.
  9. Što prije i što ambicioznije provesti Direktivu EU o jednokratnoj plastici te zabraniti plastične vrećice za nošenje.
  10. Podržati snažan Globalni sporazum o svjetskim morima i aktivno se zalagati za zaštitu 30% svjetskih mora do 2030., putem uspostave morskih rezervata, u skladu sa znanstvenim zaključcima u vezi s opstankom morskog svijeta.
  11. Uvrstiti zeleni oporavak kao ključno pitanje u pregovorima o programu buduće Vlade.

Sadržaj i rezultate ankete možete vidjeti ovdje ili u prilogu članka.

„Kada bismo sudili isključivo prema odgovorima većine političara u anketi, dojam bi bio da Hrvatsku čeka blistava i obnovljiva budućnost“, napomenula je Andrić.

No, ono što posebno zabrinjava je to što u predizbornoj kampanji nažalost nema dovoljno govora o okolišnim temama.

„Držat ćemo za riječ sve stranke koje su se u našem upitniku obvezale voditi računa o spasu klime i zaštiti okoliša. Bez obzira na to koje stranke budu sastavljale novu hrvatsku vladu, i dalje ćemo snažno tražiti zeleni oporavak kao jedini smjer koji jamči budućnost ljudi i planeta”, dodala je Petra Andrić.

  • @ Maja Bota / Greenpeace Hrvatska

Koliko nam je stalo do prirode i zaštite okoliša, kao uostalom i naše budućnosti te svijeta kakvog poznajemo, vidjet ćemo već 5. srpnja. Pravi domoljubi ipak će glasati za one političke opcije kojima su zelene politike jednako važne kao i vama!

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

S više parkova i zelenih površina ova metropola postaje pravi „vrtni grad“!

Prva žena na čelu francuske metropole već je u svom prvom mandatu pokrenula veliku zelenu preobrazbu grada sadnjom 20.000 stabala. Na tome se nije stalo jer je u Parizu od srpnja 2020. dodatno povećan broj njegovih zelenih stanovnika, a ukupno je tijekom prošle sezone sadnje (jesen-zima 2020.) posađeno 15.284 stabala. Ove sezone planira se sadnja više od 20.000 stabala.

Greenpeace: Zemlji treba zeleni oporavak

Aktivisti Greenpeacea u utorak su ispred zgrade Hrvatskog sabora na Trgu sv. Marka, na četverometarskim nosilima donijeli rekvizit planeta Zemlje spojen na infuziju. Ovim performansom ukazali su na alarmantno stanje našeg planeta te naglasili potrebu za „zelenim oporavkom“, odnosno stavljanjem zaštite okoliša i klime u središte planiranja oporavka od pandemije koronavirusa.

I Hrvatska podržala zeleni plan oporavka od krize koronavirusa

Ministri zaštite okoliša 13 država članica EU-a su početkom travnja pokrenuli inicijativu za donošenje zelenog plana oporavka kao odgovora na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa te njene posljedice na pad gospodarstva, a u međuvremenu im se pridružilo još šest ministara zaštite okoliša. Inicijativi je jučer podršku izrazio i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER