Umaška hortikultura kukce doslovno ostavlja bez daha
U današnjem svijetu nimalo nije poželjno biti kukac!
Pohvalno je što se Grad Umag duži niz godina trudi urediti što više zelenih površina čime se podiže kultura života lokalnog stanovništva, ali i uljepšava grad koji slovi kao jedna od naših najuspješnijih turističkih destinacija. Iako se na svojim internetskim stranicama Grad Umag pohvalio „kontinuiranom sadnjom zelenila“ i ulaganjem „u 'pluća' grada kako bi ona sve bolje disala“, čini se da je gradska uprava zaboravila na svoje najsitnije sugrađane – kukce.
Kako se navodi u tekstu „Umaška hortikultura koja ostavlja bez daha“, objavljenom 3. kolovoza u rubrici „Ekologija“, „na betonskom dijelu šetališta stvorena je nova hortikulturna zona površine 2.400 m2 čime se dodatno proširuje zeleni pojas Umaga“. Također, navodi se kako cijeli park Humagum ostaje pješačka zona te se izražava nada da će se novi hortikulturni projekt „savršeno stopiti u zeleni pojas cijele šetnice“.
No, s takvim se mišljenjem ne slažu u inicijativi „Zeleni Umag“ koja se zalaže za zaštitu zelenih površina te bori protiv pretvaranja javnih površina u građevinska zemljišta. Kako nam javljaju iz Zelenog Umaga, riječ je o površini koja je sada prekrivena šljunkom (k.č. 3964/2 k.o. Umag) i proteže se uz morsku obalu, a koja prije ovog posljednjeg uređenja nije bila betonirana.
- U inicijativi Zeleni Umag tvrde kako navedena površina prije nije bila betonirana što pokazuju i snimke s geoportala iz od 2011.-2017. godine
Iako nam iz Grada Umaga nisu odgovorili na naš upit, prema objavljenim fotografijama je očito kako je na ovom dijelu obale posađen određen broj stabala i biljaka te prekriven šljunkom, što ne djeluje nimalo privlačno i lijepo. Osim što se tako novi dio „zelene površine“ uopće ne stapa s preostalim zelenim pojasom Umaga, zaključujemo kako su u Gradu Umagu zaboravili na činjenicu da šljunak ne nudi niti omogućuje stvaranje staništa za kukce, koji su uz pažljiv odabir sadnica izuzetno važni za poticanje urbane bioraznolikosti.
Također, poznato je kako se takve površine brže zagrijavaju od zelenih što negativno utječe na urbanu klimu. Šljunak je, primjerice, umjesto asfalta poželjno koristiti za uređenje staza u parkovima, a njegovo korištenje za uređenje zelenih površina, vrtova i cvjetnih lijeha sve se više izbjegava, a u nekim europskim gradovima i zabranjuje propisima za uređenje vrtova.
-1596441123933.jpg)
- „Umaška hortikultura koja ostavlja bez daha“ / Izvor: Grad Umag
Pohvalno je što Grad Umag ulaže u uređenje zelenih površina i komunalne infrastrukture držeći se načela održivog razvoja i poštujući važnost zaštite okoliša, no realizacijom ovog hortikulturnog projekta pokazalo se da su zaboravili na problem velikog smanjenja broja kukaca diljem svijeta pa vjerojatno i u samom Umagu. Brojni znanstvenici ukazuju nam kako ovaj problem predstavlja egzistencijalnu prijetnju svima nama zbog čega moramo poduzimati mjere za njihovo spašavanje - dok za to još imamo vremena. Nažalost, u Umagu su kukci doslovno ostavljeni bez daha.
S.F. / Ekovjesnik