Kada će Zagreb konačno dobiti novu promenadu?

Koliko „elaborata“ i izgubljenog vremena je potrebno da se Masarykova ulica proglasi pješačkom zonom?

Građanska platforma 1POSTOZAGRAD je prije gotovo dva mjeseca zagrebačkoj gradskoj upravi uputila upit vezano za elaborat proširenja donjogradske pješačke zone. Odgovor na upit još uvijek nije stigao.

Na upit oko elaborata za proširenje donjogradske pješačke zone, upućen dana 7. srpnja 2020. godine Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, građanska platforma 1POSTOZAGRAD još uvijek nije dobila odgovor. To nas, nažalost, ne čudi jer u navedenom gradskom uredu najčešće ne osjećaju potrebu odgovoriti na pitanja građana, udruga i medija, u što smo se i sami uvjerili.

Takvo ponašanje na najbolji način odražava „zabrinutost“ zagrebačke gradske uprave za dobrobit vlastitih građana, posebno u pogledu aktualne situacije koja je snašla Zagreb nakon razornog potresa 22. ožujka ove godine i same zdravstvene krize izazvane pandemijom CoViD-19. Brojni primjeri prilagodbe prometa i prenamjene prometnih površina u europskim i svjetskim gradovima pokazali su se vrlo uspješnima u borbi protiv pandemije te, još važnije, predstavljaju i dugoročne uvjete za povećanje kvalitete života i zaštitu zdravlja njihovih građana i građanki.

Središte grada pripada građanima, a ne automobilima

Beč, Pariz, Milano i druge europske metropole još su se tijekom provođenja mjera karantene i strogog ograničenja kretanja ovog proljeća počele pripremati za očekivani jesenski val pandemije te su započele s aktivnostima uređenja privremenih biciklističkih staza, proširenja pješačkih zona i uvođenja mjera smirivanja prometa s ciljem rasterećenja javnog prijevoza te omogućavanja sigurnog kretanja i održavanja razmaka na ulicama. Nažalost, Zagreb tijekom proteklih mjeseci nije slijedio navedene primjere, iako je u području zagrebačkog Donjeg grada posebno izražena nužnost prenamjene dijelova kolnika u pješačke i biciklističke površine zbog prijetnje pada oštećenih dijelova zgrada.

Uostalom, Zagreb u usporedbi s drugim europskim gradovima ima vrlo malo pješačkih zona koje su ograničene na područje središta grada oko Trga bana Jelačića. Čak i tako mala površina pješačkih zona uzurpirana je brojnim terasama ugostiteljskih objekata, a prave biciklističke staze gotovo i ne postoje te se najčešće, u samom središtu grada, označavaju na pločnicima čime se pješacima oduzima i ono malo preostalog javnog prostora.

  • Oduzimanje prostora za kretanje pješacima: Savska cesta i Ulica I. Kršnjavoga / Sindikat biciklista

„Mali Beč“ nije ništa naučio od velikog

Za razliku od zagrebačke, bečka gradska uprava ulaže velika sredstva u uređenje novih i proširenje postojećih zona susreta, pješačkih zona i biciklističkih staza. Zahvaljujući tome, austrijski glavni grad postaje sve ugodniji za pješake i bicikliste koji dobivaju sve više prostora.

Treba istaknuti kako je Beč prije 45 godina imao svega jednu pješačku zonu dugu jedan kilometar. Naime, Kärntner Straße (Koruška ulica), glavna ulica povijesnog središta Beča, postala je u cijeloj svojoj dužini od 1.093 m prva pješačka zona davne 1974. godine, a ukupna dužina pješačkih zona prešla je brojku od 10 kilometara 1993. godine. Krajem prošle godine Beč je imao već više od 90 pješačkih zona i to u dužini od 21 km, a ove ih godine ima već više od stotinu.

Prema najnovijim podacima Grada Beča, objavljenima 3. rujna 2020. u brošuri Wien in Zahlen (Beč u brojkama), u Beču su 2019. godine pješačke zone imale ukupnu površinu od 360.690 m2 (+7% u odnosu na 337.335 m2 2013. godine), tzv. zone susreta imale su dužinu od 4.612 m (čak +174% više u odnosu na 1.519 m 2013.), a biciklističke staze zauzimale su površinu od 421.647 m2 (+14% u odnosu na 368.912 m2 2013.).

 

Uz sve to, bečka povijesna jezgra, odnosno njegov prvi okrug Innenstadt, uskoro će svojim velikim dijelom postati zona bez automobila, a tu su i brojne aktivnosti sadnje drveća, uređenja zelenih površina, ulica i trgova te njihove prilagodbe klimatskim promjenama.

Aktivnosti bečke gradske uprave ponekad je uistinu teško pratiti zbog gotovo svakodnevnih vijesti o uređenju novih javnih površina i poticanju održivih oblika mobilnosti čime se odlučno smanjuje broj automobila u središtu grada, ali i u rubnim gradskim područjima.

Ništa od navedenog se, nažalost, ne događa u Zagrebu čija gradska uprava nema sluha za potrebe svojih građana pa tako ni za sve ranije inicijative da se Masarykova ulica proglasi pješačkom zonom. Ovu inicijativu ponovno je potaknula građanska platforma 1POSTOZAGRAD, a njome bi se jedna relativno kratka ulica poput Masarykove (konačno) proglasila pješačkom zonom te zajedno s Teslinom činila novu promenadu od Hrvatskog narodnog kazališta do Zrinjevca.

„Nesposobnost zagrebačke gradske uprave za pomake s proširenjem donjogradske pješačke zone, Zagreb održava zaostalim i klimatski primitivnim gradom. Masarykova može odmah postati pješačka zona, a povezana sa stvarno pješačkom Teslinom otvorila bi novu promenadu od Zrinjevca do HNK“, kaže Saša Šimpraga iz građanske platforme 1POSTOZAGRAD.

U nastavku u cijelosti prenosimo dopis građanske platforme 1POSTOZAGRAD na koji od 7. srpnja još nije stigao odgovor zagrebačke gradske uprave:

 

„Poštovani/a,

nastavno na našu incijativu iz veljače o.g. da se Masarykova ulica proglasi pješačkom zonom i vaš ljubazni odgovor, odnosno medijske objave kako je Grad naručio elaborat „Idejno rješenje proširenja pješačke zone u centru grada Zagreba“ koji je i dovršen, zanima naš kada će uslijediti konkretno proširenje?

U medijima je objavljeno da je prometni elaborat bio gotov već početkom svibnja o.g. te da se stručnjaci vašeg Ureda imaju odlučiti za jednu od tri elaboratom predložene varijante. Zanima nas sljedeće:

1. Za koju varijantu ste se odlučili?

2. Jesu li i kada kreću ishođenja potrebnih suglasnosti tj. kada se očekuje donošenje rješenja?

3. Kada možemo očekivati implementaciju na terenu tj. kada se planiraju prva konkretna proširenja donjogradske pješačke zone?

Smatramo da je više od dva mjeseca sasvim dovoljno da se donese odluka o optimalnoj opciji, osobito zato što vaš cijenjeni Ured ima veliki broj stalno zaposlenih prometnih stručnjaka, pa utoliko mislimo da se uložena javna sredstva u (još jedan) elaborat trebaju što prije odražavati na neposrednom poboljšanju javnog prostora i konkretnom proširenju pješačke zone.

Pritom nas osobito zanima zbog čega se odgađa proglašenje Masarykove ulice pješačkom zonom, budući da ta ulica kao takva u svom većem dijelu već de facto funkcionira? Masarykova bi se, barem u dijelu, mogla proglasiti pješačkom zonom odmah. Bila bi to demonstracija dobrih namjera gradske uprave prema iskoraku po pitanju okolišnih i drugih standarda.

Molimo da se odluka o odabranoj opciji što prije objavi i da se već ovoga ljeta krene s potrebnim procedurama, a to se osobito odnosi na Masarykovu ulicu.

Na vašem odgovoru i trudu da se Zagreb poboljša unaprijed zahvaljujemo. S poštovanjem, 1POSTOZAGRAD“

 

1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

 

  • S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Privremena zabrana prometa utjecala na značajan porast prometa trgovina

Prema podacima dublinskog gradskog vijeća, mjera privremene zabrane prometa u jednoj od dvije glavne trgovačke ulice u središtu grada i njenom neposrednom okruženju, već je tijekom prvog vikenda provođenja utjecala na značajno povećanje prometa trgovina i ugostiteljskih objekata. Stoga će zabrana prometa u ulici Grafton Street tijekom sljedeća tri vikenda trajati duže i vrijedit će od 11-23 sata, javlja irska nacionalna televizija RTÉ.

Bečanke i Bečani sve više pješače i voze bicikle

Promet se u Beču općenito smanjio tijekom krize koronavirusa, a biciklizam i pješačenje pokazali su se najsigurnijim načinom kretanja u uvjetima provođenja mjera socijalnog distanciranja. Naravno, tome su pridonijela prijašnja velika ulaganja bečke gradske uprave u širenje mreže biciklističkih staza i pješačkih zona, ali i otvaranje privremenih, i to usred pandemije!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER