Danas je prvi Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo
#WorldCleanAirDay
Jeste li znali da onečišćenje zraka uzrokuje jedan od devet smrtnih slučajeva širom svijeta? Osim utjecaja na ljudsko zdravlje, onečišćenje zraka također pridonosi klimatskim promjenama, utječe na ekosustave, sigurnost hrane i gospodarstvo.
UN-ov Program za zaštitu okoliša (UNEP) pokrenuo je kampanju „Očistite zrak“ („Clean The Air“) kao dio obilježavanja prvog Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo (International Day of Clean Air for blue skies) čiji je cilj podizanje razine svijesti i bolja informiranost stanovništva o globalnom problemu onečišćenja zraka i načinima na koje ga možemo ublažiti.
Čak devetero od 10 ljudi udiše zagađeni zrak, zbog čega bi sve svjetske vlade, organizacije, tvrtke i pojedinci trebali shvatiti potrebu hitnog djelovanja jer je onečišćenje zraka jedan od najvećih pokretača klimatskih promjena te predstavlja najveći rizik za okoliš i ljudsko zdravlje.
U ekstremnim situacijama ljudi mogu preživjeti do tri tjedna bez hrane i oko tri dana bez vode, ali bez zraka malo tko može preživjeti duže od tri minute. I dok je velik dio naših svakodnevnih briga usmjeren na ono što jedemo ili pijemo, teško da ikad pomislimo na zrak koji udišemo. No ipak, zrak je esencijalan za ljudsko zdravlje, a kako je nevidljiv te uvijek prisutan oko nas, najčešće ga uzimamo zdravo za gotovo. Danas čak devetoro od 10 ljudi udiše zrak s nesigurnim razinama onečišćenja zbog čega se često naziva „nevidljivim ubojicom“.
Većina onečišćivača zraka glavni su pokretači globalnih i regionalnih klimatskih promjena, a onečišćenje zraka trenutno predstavlja najveću okolišnu prijetnju ljudskom zdravlju te je uzrok 11,6 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu. Naime, onečišćenje zraka svake godine odnosi čak sedam milijuna ljudskih života, što je više od ukupnog broja ljudi umrlih od HIV-a, tuberkuloze i ozljeda u prometnim nesrećama zajedno!
Najveći problem je što se onečišćenje zraka ne može uvijek vidjeti golim okom i ne izgleda poput neba prekrivenog sivim smogom kao u Europi tijekom 18. i 19. stoljeća. Međutim, njegova nevidljivost nije ništa manje štetna za naše zdravlje.
Borba protiv onečišćenja zraka ujedno pomaže našoj borbi za ravnopravnost i zaštitu žena i djece jer upravo na njih najviše utječe te ih najviše ugrožava. Procjenjuje se da 90 posto djece u svijetu (1,8 milijardi) udiše otrovan zrak, a svake godine od bolesti dišnih putova povezanih s onečišćenjem zraka umire 543.000 djece mlađe od pet godina! Studije su također pokazale da ima negativan učinak na dječji neurorazvoj te se povezuje s poremećajima s nedostatkom pažnje i hiperaktivnošću.
„Poboljšanje kvalitete zraka presudno je za ljudsko zdravlje, okoliš i postizanje klimatskih ciljeva te ciljeva održivog razvoja. Postoje isplativa i tehnološki održiva rješenja koja se već sada mogu primijeniti”, kazao je Tiy Chung iz Tajništva Koalicije za klimu i čisti zrak, koje djeluje u sklopu UNEP-a. „Surađujući i poduzimajući potrebne korake kao pojedinci, zajednice, tvrtke i vlade možemo osigurati da onečišćenje zraka više ne bude dio naše budućnosti.“
- Izvor: UNEP / #CleanTheAir
Na UNEP-ovim stranicama saznajte više o onečišćenju zraka i načinima na koje možete biti dio pokreta za čist zrak. Na fotografiji kliknite na uobičajene kućanske predmete u svom domu kako biste doznali više o tome kako pojedinci, obitelji i zajednice mogu pomoći u poboljšanju kvalitete zraka. Izborimo se za čist zrak i plavo nebo, sačuvajmo zdravlje i planet!
Kako se navodi na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, u Hrvatskoj se redovito prati kvaliteta zraka, te su svi podaci o kvaliteti zraka dostupni javnosti na Portalu o kvaliteti zraka (http://iszz.azo.hr/iskzl/). Portal sadrži i validirane podatke, Izvještaje o kvaliteti zraka kao i Planove za poboljšanje kvalitete zraka. Hrvatska je, također, 1991. godine ratificirala i Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom o onečišćenju zraka (Convention on Long-Range Transboundary Air Pollution – CLRTAP) koja ima za cilj ograničavanje antropogenih emisija onečišćujućih tvari u zrak kako bi se ostvario napredak u postizanju razina kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.
Neki od načina na koji sami građani mogu pridonijeti poboljšanju kvalitete zraka su:
- korištenje javnog prijevoza, dijeljenje vožnje s drugima ili hodanje;
- korištenje hibridnih ili električnih vozila;
- isključivanje motora automobila dok je automobil u mirovanju;
- smanjenje količina biootpada i recikliranje te
- štednja energije: isključivanje svjetla i kućanskih aparata kada se ne koriste.
S.F. / Ekovjesnik