WWF poziva svjetske čelnike da preokrenu gubitak prirode do 2030. godine
Snažna poruka svijetu da mora pojačati ambiciju za zaustavljanje gubitka prirode i klimatskih promjena
Više od 65 državnih predstavnika, uključujući čelnike pet najvećih svjetskih gospodarstava, podržavaju „Obvezu čelnika za prirodu“, obvezujući se na odlučne akcije u zaštiti prirode ljudi i planeta. Hoće li Hrvatska biti među njima?
Čelnici država i predstavnici vlada iz više od 65 zemalja te predsjednik Europske komisije ispred Europske unije, obvezali su se preokrenuti gubitak prirode do kraja ovog desetljeća. Države koje su prihvatile ovaj izazov predstavljaju više od 1,3 milijarde ljudi, ali i više od četvrtine svjetskog BDP-a. WWF poziva i Vladu Republike Hrvatske da se pridruži ovoj Obvezi.
Čelnici su obećali poduzeti hitne mjere u narednih deset godina kroz dokument „Obveza čelnika za prirodu: Ujedinjeni u preokretanju gubitka biološke raznolikosti do 2030. za održivi razvoj“ (The Leaders’ Pledge for Nature: United to reverse biodiversity loss by 2030 for Sustainable Development). Ovaj dokument, odličan uvod u UN-ov summit o biološkoj raznolikosti, snažna je poruka svijetu da mora pojačati ambiciju za zaustavljanje gubitka prirode i klimatskih promjena.
Obveza, koju će službeno biti pokrenuta danas na „Okupljanju čelnika za prirodu i ljude“ (Leaders Event for Nature and People) u New Yorku, izravan je odgovor na hitnu potrebu za globalnom akcijom za rješavanje prirodne, klimatske i zdravstvene krize.
Uz Njemačku, Keniju, Veliku Britaniju, Kolumbiju, Meksiko, Francusku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Španjolsku i druge države, ovu Obvezu podržavaju i brojne organizacije i tvrtke, poput WWF-a, GEF-a, Gospodarske komore Svjetske banke, BirdLife Internationala, Danonea itd.
Prije samo dva tjedna WWF je objavio Izvještaj o stanju planeta, koji ukazuje da je od 1970. godine veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena za zabrinjavajućih 68 %. Uslijedio je i UN-ov Biodiversity Outlook 5 koji je potvrdio da svijet nije na putu da u potpunosti ispuni bilo koji od 20 ciljeva dogovorenih prije deset godina u japanskom Aichiju.
Obveza koja se danas prihvaća naglašava da ova ubrzana kriza nanosi nepovratnu štetu našim sustavima za održavanje života, pogoršavajući siromaštvo i nejednakosti, povećavajući rizik od budućih zoonotskih pandemija, značajno doprinoseći klimatskim promjenama. Rastući troškovi za društva i gospodarstvo zahtijevaju zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti ako želimo postići zadane klimatske ciljeve i ciljeve održivog razvoja. Iz WWF Adrije pozivaju Vladu Republike Hrvatske da još danas prihvati ovu Obvezu koja nam otvara prozor u zeleniju budućnost.
WWF Adria / Ekovjesnik