U sklopu projekta „Žedni grad“ održana tribina „Drži li Manduševac vodu?“

Građani i posjetitelji Zagreba na Manduševcu svakako trebaju dobiti mogućnost pristupa besplatnoj pitkoj vodi

Trg bana Jelačića već je gotovo stotinu godina zakinut za punkt s besplatnom pitkom vodom, što je njegov povijesni sadržaj, a danas - u uvjetima nužne prilagodbe klimatskim promjenama, i stvarna potreba grada, njegovih građana i posjetitelja.

U srijedu je u večernjim satima u zagrebačkom klubu Booksa pred brojnim zainteresiranim građanima nastavno na nedavnu umjetničku intervenciju na Manduševcu održana tribina pod naslovom "Drži li Manduševac vodu?" u sklopu projekta "Žedni grad", čiji je autor Saša Šimpraga, a organizira ga Goethe-Institut Kroatien u partnerstvu s platformom 1POSTOZAGRAD.

Sudionici tribine bili su Branko Silađin, arhitekt i jedan od autora sadašnjeg izgleda Trga bana Jelačića i Manduševca, Stjepan Felber, glavni urednik portala EkoVjesnik, Janko Večerina, liječnik i predsjednik Sindikata biciklista, Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti i stručnjakinja za povijest Zagreba i David Kabalin, arhitekt i stručnjak za povijesne ambijente gradova. Tribinu je moderirao Saša Šimpraga, voditelj inicijative za dostupnost besplatne pitke vode na Manduševcu, voditelj platforme 1POSTOZAGRAD i autor programa Žedni grad.

  • Tribinu su organizirali Goethe-Institut Kroatien, platforma 1postozagrad i klub Booksa / Foto: Katarina Zlatec za © Goethe-Institut Kroatien

Glavni zagrebački trg već je gotovo jedno stoljeće zakinut za punkt s besplatnom pitkom vodom, što je njegov povijesni sadržaj i stvarna potreba grada danas. Gosti tribine su problematizirali mogućnost sadržajne nadogradnje Manduševca s ciljem vraćanja stoljetne pitke funkcije najstarijoj zagrebačkoj česmi, koja se kroz povijest mijenjala, ali s izuzetkom aktualnog rješenja uvijek služila za pijenje vode. Gosti su pritom istaknuli niz primjera europskih gradova poput Berlina i Nürnberga, koji intenzivno djeluju na osiguravanju besplatne pitke vode za građane na frekventnim točkama u gradu, ali i pristupaju odlučivanju o zajedničkim vodnim dobrima poput rijeka, potoka i česmi na participativan način i u konzultaciji s građanima, potrošačima i stručnjacima. Uz pitanje tehničkih i arhitektonskih mogućnosti samoga Manduševca te šireg oblikovanja Trga bana Jelačića, bilo je riječi i o širim preduvjetima za konzumaciju besplatne pitke vode u Zagrebu kao komunalnom, javnozdravstvenom i civilizacijskom standardu te važnom doprinosu u borbi protiv klimatskih promjena. Svi prisutni stoga su se zaključno složili da Manduševac treba dobiti mogućnost pristupa besplatnoj pitkoj vodi.

  • Povjesničarka umjetnosti i stručnjakinja za povijest Zagreba Snješka Knežević i Janko Večerina, liječnik i predsjednik Sindikata biciklista / Foto: Katarina Zlatec za © Goethe-Institut Kroatien

U nastavku projekta Žedni grad Goethe-Institut Kroatien raspisuje natječaj za kratku priču s uvjetom spomena vode u gradu. Stručni žiri koji čine Nataša Medved, Ivica Prtenjača i Andrija Škare odabrat će najbolje radove, koji će ujedno biti prevedeni na njemački jezik.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Ipak je lakše ponovno napuniti bocu vode, zar ne?

Pariška komunalna tvrtka za proizvodnju i distribuciju vode Eau de Paris pokrenula je novu kampanju koja ima za cilj potaknuti smanjenje upotrebe štetne jednokratne plastike i konzumaciju besplatno dostupne pitke vode u javnom prostoru.

Predstavljen projekt „Žedni grad“

Projekt „Žedni grad“ („Die Stadt hat Durst“) Goethe-Institut Kroatien provodi u suradnji s autorom programa Sašom Šimpragom i platformom 1POSTOZAGRAD. Fokus projekta su urbane (mikro) teme koje čine dio šire priče okolišnih i održivih politika.

Žedni grad: žedni šetnje - pitka i druga voda u centru grada

U okviru višegodišnjeg programskog naglaska na pitanja ekologije i održivosti, Goethe-Institut Kroatien počinje projekt „Žedni grad“, kojim se nastavlja na regionalnu inicijativu njemačkog kulturnog instituta za istraživanje društvenog i umjetničkog dosega (novih) oblika demokratskog i kolaborativnog upravljanja zajedničkim dobrima (commons).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER