Priroda u Europi i dalje ugrožena
Prema novom Izvješću o stanju prirode
I dalje se pogoršava stanje u zaštićenim staništima i smanjuje brojnost zaštićenih vrsta, a ta pogoršanja posljedica su prije svega intenzivne poljoprivrede, urbanizacije, neodrživih aktivnosti u sektoru šumarstva i promjena u slatkovodnim staništima. Na staništa utječe i zagađenje zraka, vode i tla te klimatske promjene i pretjerani izlov, uključujući krivolov, prekomjeran lov i ribolov, ističe se u priopćenju Europske komisije.
Kako se ističe u priopćenju Europske komisije, Izvješće potvrđuje očitu potrebu za djelovanjem ako želimo očuvati razumne šanse da do 2030. usmjerimo bioraznolikost Europe prema oporavku, kako je zamišljeno u novoj strategiji EU-a za bioraznolikost. U tom kontekstu bit će neophodno u cijelosti ispuniti ciljeve koji su navedeni u toj strategiji, kao i u strategiji „Od polja do stola”.
Procjena, koja se temelji na detaljnijem tehničkom izvješću Europske agencije za okoliš, (State of nature in the EU - Results from reporting under the nature directives 2013-2018) pokazuje da iako određene zaštićene vrste i staništa uspijevaju odolijevati velikim pritiscima, većina je u lošem ili vrlo lošem stanju, pri čemu je za neke od njih vidljiv trend koji pokazuje kontinuirano pogoršanje.
Brojnost ptica koje ovise o staništima ugroženima poljoprivredom i dalje je u padu, a najveći udio među vrstama čije je stanje vrlo loše imaju slatkovodne ribe (38 %), prije svega zbog intervencija na vodotokovima i promjena vodnog režima te izgradnje hidrocentrala. Kad je riječ o staništima, samo je 15 % njih u dobrom stanju. Obnavljanje tresetišta i drugih močvarnih područja koristi bioraznolikosti, ali i znatno pomaže u borbi s klimatskim promjenama te stvara mogućnosti zapošljavanja u ruralnim i perifernim područjima.
Djelovanje u cilju očuvanja ipak donosi rezultate
Iberski ris, šumski sob i vidra, za koje su uspostavljeni projekti očuvanja, sada se oporavljaju. Inicijative u okviru EU-ova programa LIFE, namjenski poljoprivredno-okolišni projekti u okviru zajedničke poljoprivredne politike i mreža Natura 2000 u koju je uvršteno 27.000 područja i dalje su od koristi, ali ih treba znatno proširiti.
„Procjena stanja prirode najpotpunija je provjera stanja prirode ikad poduzeta u EU-u. Iz nje je još jednom vidljivo da gubimo vitalni sustav o kojem naposljetku ovisi život. Čak 81 % zaštićenih staništa u EU-u je u lošem stanju. Trebamo hitno djelovati i ispuniti obveze iz nove strategije EU-a za biološku raznolikost kako bismo preokrenuli ovaj trend i zaštitili prirodu, ljude, klimu i gospodarstvo", izjavio je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.
„Ova procjena pokazuje da su za zaštitu zdravlja i vitalnosti prirode u Europi, i posljedično dobrobiti ljudi, potrebne temeljite promjene načina kako proizvodimo i trošimo hranu, gospodarimo šumama i gradimo naše gradove. Ova nastojanja treba pratiti bolja provedba i izvršavanje zakonodavstva u području politika očuvanja, fokus na obnovi prirode i ambicioznija klimatska politika, posebno u prometnom sektoru i sektoru energetike", kazao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.
Podsjetimo, države članice EU-a svakih šest godina izvještavaju o trendovima i stanju očuvanosti vrsta i tipova staništa zaštićenih Direktivama EU-a. U ovom ciklusu izvješćivanja provedeno je do sada najveće i najpotpunije prikupljanje podataka o stanju prirode u Europi. U izvješću su analizirani podaci o stanju i trendovima za sve divlje ptice u EU-u (460 vrsta), 233 vrste staništa i gotovo 1400 drugih divljih biljaka i životinja od europskog interesa. Ti će podaci biti temelj za djelovanja EU-a na području bioraznolikosti u bliskoj budućnosti te služiti kao neophodna referentna vrijednost za praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva nove strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030.
Ekovjesnik