Privremene berlinske biciklističke staze također postaju trajne
U Berlinu je završeno četverotjedno ispitivanje zaštitnih elemenata biciklističke infrastrukture
Velik broj europskih metropola je tijekom aktualne zdravstvene krize svoja središta najvećim dijelom namijenio prometovanju autobusa te pješaka i biciklista. Najveći gradovi poput Londona, Pariza, Berlina i Milana izvršili su novu prometnu regulaciju i prenamijenili prometne trake za uređenje privremenih biciklističkih staza, tzv. Pop-up Bike Lanes. Te su biciklističke staze u Parizu već postale trajne, a primjer francuske metropole slijedi i Berlin.
Duž berlinske ulice Halleschen Ufer (Berlin-Kreuzberg) su tijekom četiri protekla tjedna testirani različiti elementi za zaštitu biciklističkih staza. Cilj testiranja bio je pronalaženje najboljeg načina za zaštitu biciklističkog prometa i povećanje sigurnosti biciklista/ica, koji će se ujedno najbolje uklopiti u urbanom okruženju. Naime, u Berlinu se duž glavnih prometnih pravaca želi izbjeći postavljanje već uobičajenih zaštitnih stupića, a nakon četverotjedne faze ocjenjivanja i uvažavanja povratnih informacija korisnika biciklističkih staza, konačno je donijeta i odluka o odabiru zaštitnih elemenata.
Testiranje je jasno pokazalo da motorna vozila najčešće prelaze preko manjih zaštitnih elemenata, što uz nedozvoljeno korištenje cestovnog prostora dovodi i do njihovih lakših oštećenja. Zbog toga je donijeta odluka o uvođenju robusnih zelenih prepreka koje se najprikladnije uklapaju u urbanom prostoru. Između ostalog, ove su prepreke opremljene reflektorima, što u večernjim i noćnim satima omogućuje njihovu dobru vidljivost.
„Odabrani zaštitni elementi koriste se za pretvaranje tzv. Pop-Up-Bike-Lanes u trajne biciklističke staze. Elementi se mogu jednostavno pričvrstiti te ćemo ih najvjerojatnije uskoro početi postavljati duž cijele ceste s obje strane Landwehr kanala. Koristim priliku da se zahvalim svim korisnicima ove staze koji su s nama podijelili svoje iskustvo u testnoj fazi. Sve njihove povratne informacije uzet ćemo u obzir kako bismo mogli implementirati rješenja sigurnog prometa na križanjima i ostalim osjetljivim područjima staze“, stoji u priopćenju načelnice Berlin-Kreuzberga Monike Herrmann.
Podsjetimo, pojedine europske zemlje godinama su davale prednost biciklizmu te u biciklističku infrastrukturu ulagale velika financijska sredstva, a posebno se ističu Nizozemska i Danska kao dva najistaknutija primjera i prave biciklističke velesile. No, pandemija Covid-19 ipak je prisilila i druge europske zemlje da slijede njihov primjer, a među gradovima koji su tijekom pandemije izgradili najveći broj kilometara biciklističkih staza posebno se izdvajaju Pariz, London, Berlin i Barcelona. U ovim, ali i mnogim drugim europskim gradovima uvedena je i zabrana automobilskog prometa duž velikog broja prometnica, provedene su mjere smirivanje prometa, prošireni nogostupi i uređene nove pješačke zone.
Zagreb i ostali hrvatski gradovi nisu se proslavili provedbom mjera prilagodbe prometa uvjetima zdravstvene krize čime smo izgubili još jednu priliku za unapređenje biciklizma i općenito kvalitete života.
S.F. / Ekovjesnik