Proglašen Park prirode Dinara

Hrvatski sabor donio je Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara i Hrvatska je tako dobila 12. park prirode

Najmlađi hrvatski park prirode prostire se na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, i to na ukupnoj površini od 63.052 hektara što ga čini najvećim područjem parka prirode nakon Parka prirode Velebit

Hrvatski sabor je u petak 5. veljače jednoglasno donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara čime je područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu proglašeno dvanaestim parkom prirode u Republici Hrvatskoj.

Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske zajedno s područjem ekološke mreže Natura 2000 čini 39 % kopnenog dijela RH zaštićenim. Koliko je ovo područje značajno za vrste i staništa govori i činjenica da se na području Parka prirode nalazi ukupno 11 područja ekološke mreže Natura 2000dva područja očuvanja značajna za ptice te devet područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. Na području Parka nalazi se i najviši vrh Republike Hrvatske – Sinjal (1831 m).

Park prirode Dinara obuhvaća površinu od 63.052 ha na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, što predstavlja najveće područje parka prirode nakon Parka prirode Velebit, ističe se u priopćenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH.

Područje Parka od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku zbog očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su: vodena staništa Krčića i Cetine s pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa.Uz prirodna staništa područje Parka bogato je i drugim vrijednostima proizašlim iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora - poluprirodnim staništima, autohtonim pasminama i sortama te bogatim kulturnim i povijesnim naslijeđem. Dinarski krš je fenomen prepoznat na međunarodnoj razini koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio ime.

Ovdje obitava preko 1.000 biljnih vrsta (petina sveukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema te preko 20 endemskih vrsta životinja. Ovo područje je od velikog značaja i za naše velike zvijeri (vuk, medvjed, ris) zbog netaknutih prostranih kompleksa šuma i travnjaka. Visoki dinarski travnjaci (rudine) najvažniji su lokalitet u Hrvatskoj za planinskog žutokruga (Vipera ursinii macrops), vrstu endemične zmije Dinarida za koju se smatra da i do 95 % hrvatske populacije dolazi na području masiva Dinare.

Očekuje se kako će zaštita ovog područja i osnivanje javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem imati pozitivne učinke za očuvanje prirode, ali i za stanovništvo i gospodarstvo šireg kraja.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Suhi travnjaci – čuvari bioraznolikosti

Zajednički dvoipolgodišnji hrvatsko-slovenski projekt „CarEx - Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost“ provodi se u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska, a njime se proučava bioraznolikost suhih kontinentalnih travnjaka dvaju područja: Kozjanskog parka i Parka prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER