Hoće li zbog lošeg planiranja gradske uprave Pula uskoro postati grad neugodan za život?
U Zelenoj Istri tvrde da zbog nedostatka vizije gradske uprave zelenilo u Puli ubrzano nestaje pred investitorskim tsunamijem
Udruga Zelena Istra je u srijedu održala konferenciju za medije povodom sve izraženije betonizacije i asfaltizacije kvartova u Puli, koja se tijekom posljednjih godina pretvorila u veliko gradilište.
Pulska naselja kao što su Gregovica, Monvidal i Valvidal postaju oaze asfalta i betona, a u naseljima u kojima su se nekoć većinom nalazile obiteljske kuće i manje zgrade ubrzano niču stambene zgrade i trgovački centri čija su parkirališta preotela većinu zelenih površina i urbanih vrtova, ističu u Zelenoj Istri.
Grupa za urbane vrtove Zelene Istre potaknula je uređenje novih urbanih vrtova, između ostalog i zbog uočenog problema sve intenzivnijeg nestajanja urbanih vrtova i zelenih površina. Tako se navodi primjer zone novih urbanih vrtova na Gregovici, koja će se širiti na površini nešto manjoj od jednog hektara, dok je s druge strane ceste uništen cijeli niz urbanih vrtova i nekoliko hektara zelenila.
„Očajni bivši korisnici vrtova, kao i mještani Gregovice, s nevjericom gledaju u što se pretvorio njihov kvart. S još većom nevjericom Puljani promatraju izgradnju zgrada na Monvidalu-Valvidalu oko kojih nema ni traga zelenim površinama“, ističu u Zelenoj Istri te s pravom ovakvu politiku upravljanja prostorom Grada Pule nazivaju urbocidnom.
„Monivdal za koji se Grad Pula besramno hvali kako je to kvart 'ugodan i obiteljski' nema niti jednu novu, uređenu zelenu površinu poput parka, drvoreda ili naprosto travnjaka. Oko zgrada nema zelenila, iako je GUP-om propisano da se 20 posto građevinske čestice u okviru stambene i mješovite namjene mora rezervirati za parkovne nasade, odnosno prirodno zelene površine. U najnovijem GUP-u čl. 68. na njima se na svakih 30 četvornih metara mora zasaditi jedna stablašica ili visoko zelenilo te ćemo nastaviti pratiti provode li se takve odredbe u praksi s obzirom da su ih do sada investitori vješto izbjegavali što se vidi i na terenu.“
Irena Burba iz Zelene Istre kazala je kako im se „obraćaju građani ogorčeni ovakvim nehumanim urbanim planiranjem i još nehumanijom građevinskom praksom. Pula je sve više grad po mjeri investitora, a sve manje po mjeri građana Pule. Neinformirani i isključeni iz odlučivanja o razvoju svoga grada, Puljani se osjećaju nemoćno dok njihovi kvartovi naočigled prolaze kroz dramatične transformacije.“
U Zelenoj Istri ističu kako gradska uprava nije dovoljno informirala građane o novoj izgradnji te im nije predstavila sve planirane gradnje, a još manje pitala za mišljenje treba li im još jedan, sedmi po redu, trgovački centar u krugu od jednog-dva četvorna kilometra.
„Žele li možda školu, vrtić ili neki drugi nekomercijalni sadržaj? Možda bi u svom kvartu oni radije vidjeli novi park, jer se uređenje novog parka u Puli nije dogodilo od Austro-Ugarske? Znaju li svi mještani Gregovice da im uz trgovačke centre slijedi i još jedna benzinska crpka te tik uz nove urbane vrtove nova prometnica?“, dodala je Irena Burba.
„Gradu Puli prije svega nedostaje vizija, a iz ovog nedostatka proizlazi i manjkav strateški okvir za održivi razvoj i rast grada. Gradovi imaju značajna ovlaštenja nad politikama i propisima o korištenju zemljišta. Politike korištenja prostora trebaju biti održive te sadržavati prostorne planove koji promiču očuvanje otvorenog, zelenog prostora i jačanje otpornosti na klimatske promjene. Posebno je važno da gradovi imaju dobar plan rasta i razvoja, jer će današnje odluke značajno utjecati na sutrašnje emisije ugljika, kao i na sposobnost da se prilagodimo već prisutnim promjenama klime i, što je najvažnije, oblikovati život budućih generacija.“ – izjavila je Dunja Mickov iz Zelene Istre.
- Dunja Mickov i Irena Burba iz Zelene Istre / Izvor: Zelena Istra
U Zelenoj Istri navode kako buduće generacije Gregovice, Monvidala, kao i ostalih gradskih četvrti, sigurno neće biti izuzete od posljedica lošeg planiranja grada, a stanovnici Pule se već sada suočavaju s problemima kao što su onečišćenje zraka, prometne gužve i sve izraženiji učinci urbanog toplinskog otoka.
„Odnos između betonskih i asfaltiranih površina, s jedne, te zelenih površina, s druge strane, u direktnoj je vezi s otpornošću na glavne posljedice klimatskih promjena, a to su toplinski udari, velika količina padalina i suše. Što je veća izgrađenost, to je veća temperatura za vrijeme toplinskih udara i mogućnost stvaranja toplinskih otoka. Ujedno se na istim mjestima povećava i rizik od poplava kod povećane količine oborina zbog nepropusnog tla koje onemogućava upijanje oborinskih voda. Veća otpornost na klimatske promjene može se postići prije svega zaustavljanjem prekomjerne, nepotrebne i nepropisne izgradnje, a zatim identificiranjem gradskih područja koja su zbog velike izgrađenosti najosjetljivija. Nakon toga te je zone potrebno planirati na način da se spriječi daljnji gubitak zelenih površina te da se, koliko je moguće, već izgrađene/asfaltirane površine uklone i ozelene, da se planiraju novi gradski parkovi i sadnja stabala na svim primjerenim površinama i potiče izgradnja krovnih i vertikalnih vrtova“, ističe se u priopćenju Zelene Istre.
Nadalje, omogućavanjem prekomjerne izgradnje gradska uprava dokazuje svoj veliki nemar prema tlu koje prekriva nepropusnim asfaltom i betonom što vodi prema gubitku organske tvari u tlu, a to je jedan od glavnih problema koji ugrožava funkcionalnost tla.
„Pula koja je povijesno naslijedila prekrasne parkove te prirodno zeleno okruženje bezglavo ide u smjeru gubitka zelenila i toliko vrijednog tla. Moramo se zapitati kao građani ovog grada - kakvo nasljeđe ostavljamo budućim generacijama?“, zaključuju u Zelenoj Istri.
- Ekovjesnik