HES Kosinj proglašen strateškim investicijskim projektom
Slikovita Kosinjska dolina ipak nestaje pod vodom novog akumulacijskog jezera
Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 71. sjednici održanoj 29. srpnja donijela odluku kojom je projekt „Hidroenergetski sustav Kosinj“ proglasila strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
Odluka Vlade RH o proglašenju projekta Hidroenergetskog sustava Kosinj (HES Kosinj) strateškim investicijskim projektom, vrijednog 1.539.003.977,00 kuna (bez PDV-a), donijeta je na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata. Naime, Povjerenstvo je 23. veljače 2021. godine ocijenilo da predloženi projekt udovoljava propisanim kriterijima Zakona o strateškim investicijskim projektima RH (NN br. 29/18 i 114/18), temeljem čega je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja istog dana donijelo Odluku o njegovom uvrštavanju na Listu strateških projekata te Kristinu Čelić, ravnateljicu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, imenovalo voditeljicom Operativne skupine za pripremu i provedbu projekta.
Projekt obuhvaća izgradnju akumulacijskog jezera Kosinj s branama Kosinj, Sedlo i Bakovac, injekcijske zavjese, hidroelektrane Kosinj s pratećim objektima, rekonstrukciju postojeće hidroelektrane Sklope, izgradnju zamjenskih cesta, te spoja na elektroprijenosnu mrežu preko 110 kV rasklopnog postrojenja i DV 2 x 110 kV i spoja na elektrodistributivnu mrežu 10 (20) kV, navodi se u obrazloženju Odluke Vlade RH.
Donošenjem ove odluke, na snagu stupa Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta HES Kosinj, sklopljen 12. srpnja između investitora – Hrvatske elektroprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, priopćili su iz HEP-a. „HES Kosinj je uz Hidroelektranu Senj 2 jedan od dva segmenta ukupnog projekta dogradnje postojećeg Hidroenergetskog sustava Senj (HES Senj) vrijednog 3,4 milijarde kuna što ga čini najvećim projektom HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.“ – navodi se u priopćenju HEP-a.
-
Hidroenergetski sustav Senj 2 (HES Kosinj / HE Senj 2): Kompenzacijski bazen Gusić Polje i akumulacijsko jezero Kosinj / Izvor: HEP
Kosinjskoj dolini treba razvoj, a ne potapanje!
Podsjetimo, WWF Adria i Zelena akcija još su prije četiri godine tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uputili apel da projekt izgradnje hidroelektrane Kosinj ocijeni neprihvatljivim za okoliš. Na prosvjedu održanom dana 16. studenog 2017. povodom završetka javne rasprave o Studiji o utjecaju na okoliš za HES Kosinj, na koju je Zelena akcija dostavila detaljno obrazložene primjedbe, upozoreno je kako ovaj projekt nema ekonomsku opravdanost, ali zato ima „nepopravljiv loš učinak na život ljudi i okoliš“.
U zajedničkom priopćenju WWF Adrije i Zelene akcije istaknuto je kako je riječ o starom HEP-ovom projektu, zamišljenom prije više od 40 godina nakon gradnje HE Sklope, a kojim je predviđena izgradnja hidroelektrane (HE) Kosinj i pripadajućeg akumulacijskog jezera na rijeci Lici, uz već postojeću HE Sklope i akumulaciju Kruščica. Kao što je potvrđeno Odlukom Vlade RH, osim same hidroelektrane i akumulacijskog jezera, predviđena je i izgradnja tri brane (Kosinj, Sedlo, Bakovac). WWF Adria i Zelena akcija upozorile su kako je s okolišnog aspekta „možda najupitnija izgradnja preko 6 km dugačke injekcijske zavjese“. Time bi se „u osjetljive podzemne ekosustave upumpalo preko 75.000 tona cementa kako bi se osigurala vododrživost akumulacije u ovom poroznom, krškom terenu.“
U WWF Adriji tada su izrazili veliku zabrinutost zbog loše kvalitete Studije utjecaja na okoliš, ali i utjecaja cijelog projekta HES Kosinj na kosinjsku mikroregiju. „Studija utjecaja je manjkava, temelji na zastarjelim studijama i podacima, te ne odgovara na ključna pitanja s aspekta očuvanja okoliša“, izjavila je tom prigodom Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije te ukazala na činjenicu kako je „utjecaj brana na okoliš i život ljudi uvijek značajan, dok je njihova korist često precijenjena, a društvene i ekološke posljedice podcijenjene.“
- WWF Adria i Zelena akcija (16.11.2017.): Kosinjskoj dolini treba razvoj, a ne potapanje! / Foto: Zelena akcija
Najveće posljedice osjetit će lokalno stanovništvo
Osim što je projekt HES Kosinj planiran na prirodno vrijednom području koje se djelomično preklapa i s ekološkom mrežom NATURA 2000, te će imati štetan utjecaj na vrste i staništa - primjerice, bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes), a injekcijska zavjesa k tome može „snažno, naglo i moguće opasno promijeniti svojstva krškog vodonosnika i procese cirkulacije podzemnih voda u lokalnom (moguće i regionalnom) prostoru”, WWF Adria i Zelena akcija istaknule su kako će najveći utjecaj imati na stanovnike Kosinjske doline i okolnih područja.
„Nebriga prema lokalnom stanovništvu vidljiva je i u tome što se apsolutno ignorira postojanje drugih mogućnosti razvoja ovog kraja te postojanje alternativnih energetskih projekata kojima bi se proizvodilo više struje, a koji ne predviđaju potapanje Kosinjske doline, odnosno raseljavanje stanovništva“, kazala je Željka Leljak Gracin, tadašnja predsjednica Zelene akcije.
Također, izražena je bojazan kako će projekt izazvati daljnje pogoršanje mikroklimatskih uvjeta za stanovništvo okolnih mjesta, dok se „predviđanja o eventualnim pozitivnim učincima, poput razvoja poljoprivrede u Lipovu polju i turističkih sadržaja na novoj akumulaciji, temelje na zastarjelim studijama i/ili bujnoj mašti izrađivača Studije utjecaja na okoliš.“
Iako opsežna, Studija utjecaja na okoliš za HES Kosinj, ne sadrži rezultate istraživanja za sva područja, niti se zasniva na najnovijim podacima, posebno onima vezanima za utjecaj na stanovništvo. Zbog svega navedenog, WWF Adria i Zelena akcija smatrale su kako je jedina moguća odluka trebala glasiti da ovaj projekt nije prihvatljiv za okoliš.
Cilj je povećati proizvodnju električne energije
Međutim, kako se navodi u obrazloženju Odluke Vlade RH, cilj i učinci projekta su povećanje proizvodnje električne energije, i to 230 GWh više godišnje, tj. 22 % u odnosu na sadašnju proizvodnju „Hidroenergetskog sustava Senj“, pri čemu je povećanje vršne energije za cca 130 GWh ili 20 % u odnosu na postojeću proizvodnju vršne energije.
Izgradnjom akumulacijskog jezera Kosinj Vlada RH očekuje i povećanje stupnja iskorištenja vodnih količina rijeka Like i Gacke smanjenjem preljevnih gubitaka. Time se, naime, nada postići visoki stupanj zaštite od poplava nizvodnog područja - Lipovog polja i Kosinjske doline, koji u sadašnjim uvjetima poplave gotovo svake godine.
Ekovjesnik