Stanje EU-a: Borba protiv bolesti COVID-19, oporavak, klimatska i vanjska politika
U godišnjoj raspravi o stanju Europske unije zastupnici su ispitivali predsjednicu Komisije von der Leyen o najhitnijim izazovima EU-a
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je svoj drugi govor o stanju Europske unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. Nakon toga uslijedila je rasprava sa zastupnicima.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen započela je svoj drugi govor o stanju Europske unije ističući da smo u najvećoj svjetskoj zdravstvenoj krizi u posljednjih sto godina, najdubljoj svjetskoj gospodarskoj krizi desetljeća i najozbiljnijoj planetarnoj krizi svih vremena „odabrali proći kroz to zajedno. Kao jedna Europa. I možemo biti ponosni na to.” Naglasila je da je Europa među svjetskim predvodnicima u stopama cijepljenja, dok istovremeno dijeli polovinu svoje proizvodnje cjepiva s ostatkom svijeta. Sada je prioritet ubrzati cijepljenje u svijetu, nastaviti ulagati napore u Europi i dobro se pripremiti za buduće pandemije, ističe se u priopćenju Europskog parlamenta.
Govoreći o budućnosti, napomenula je da je digitalno pitanje „biti ili ne biti“ i najavila novi europski zakon o poluvodičima, kojim bi se objedinili vrhunski europski kapaciteti za istraživanje, dizajn i testiranje te koordinirala ulaganja na razini EU-a i na nacionalnoj razini. U pogledu klimatskih promjena, von der Leyen jasno je izjavila da „budući da ih je izazvao čovjek, možemo nešto učiniti u vezi s time”. Naglasila je da je zelenim planom EU bio prvo veliko gospodarstvo koje je predstavilo sveobuhvatno zakonodavstvo u tom području i poručila da će povećati potporu zemljama u razvoju udvostručivanjem vanjskog financiranja za biološku raznolikost, čime je obećala dodatne 4 milijarde EUR za financiranje borbe protiv klimatskih promjena do 2027. kako bi se podupirala zelena tranzicija.
Po pitanju vanjske i sigurnosne politike, von der Leyen je pozvala na donošenje europske politike kiberobrane i novi Europski zakon o kiberotpornosti te najavila sastanak na vrhu o europskoj obrani koji će se održati pod francuskim predsjedanjem.
© European Union 2020 - Daina LE LARDIC
Manfred Weber (EPP, Njemačka) je ukazao na socijalne i gospodarske posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i izjavio da Europa hitno treba otvoriti nova radna mjesta, među ostalim i u zdravstvenom sektoru u kojem EU predvodi s cjepivima protiv bolesti COVID-19. Založio se za hitan trgovinski program između EU-a i SAD-a za promet i mobilnost te digitalni sektor, kao i za plan smanjenja birokracije. Zaključio je da bi europsku obranu trebalo ojačati snagama za brzu reakciju, a Europol bi se pretvorio u europski FBI.
Iratxe García (S&D, Španjolska) pozitivno je ocijenila borbu EU-a protiv pandemije i njezinih posljedica: „70 % stanovništva je cijepljeno, sloboda kretanja ponovno je stvarnost, a sredstva instrumenta NextGenerationEU već se raspodjeljuju.” Prijelaz na zeleno gospodarstvo također je na dobrom putu, dodala je, ali „nismo učinili dovoljno da bismo osigurali blagostanje građana”, napominjući da je kriza pogoršala nejednakosti i najteže pogodila najranjivije.
Dacian Ciolooş (Renew, Rumunjska) žalio se da se Komisija prečesto angažirala u diplomaciji s Vijećem umjesto da sudjeluje u oblikovanju politika s Parlamentom. Naglašavajući da su europske vrijednosti temelj naše Unije, pozvao je Komisiju da se počne koristiti mehanizmom o uvjetovanosti proračuna EU-a radi zaštite od kršenja vladavine prava, koji je na snazi gotovo godinu dana, ali se nikad nije primijenio, kako bi se zaustavilo financiranje neliberalnih pokreta u mnogim dijelovima Europe u kojima se narušava neovisnost pravosuđa, ubijaju novinari i diskriminiraju manjine.
Philippe Lamberts (Zeleni/EFA, Belgija) zatražio je ambiciozniju klimatsku politiku: „brže, više, snažnije - krajnje je vrijeme da se naši napori za spas planeta vode olimpijskim geslom.” Također je govorio o potrebi izmjena fiskalnog i socijalnog sustava kako bi se osigurao dostojanstven život za sve. Kad je riječ o vanjskoj politici, Lamberts je ustvrdio da je dijeljenje suvereniteta jedini način da EU postane 'krupni faktor' na svjetskoj sceni te je jasno istaknuo da 'tvrđava Europa' nikada ne može biti ugledni geopolitički igrač.
© European Union 2020 - Daina LE LARDIC
EU građani ne trebaju „lepršave govore”, oni žele da ih se „ostavi na miru”, rekao je Jörg Meuthen (ID, Njemačka) . Kritizirao je Komisijine prijedloge „golemih troškova” - za zeleni plan, fond oporavka, 'Fit for 5' - koje će na koncu platiti građani. Upozorio je na rastuću birokraciju i tranziciju prema zelenoj energiji, te je apelirao na veće korištenje nuklearne energije.
Raffaele Fitto (ECR, Italija) upozorio je da „sredstva instrumenta NextGenerationEU sama po sebi nisu dovoljna” te je zatražio reformu Pakta o stabilnosti. Također je pozvao na promjenu pravila o državnim potporama i autonomniju trgovinsku politiku. „Ekološka tranzicija ne može se riješiti bez uzimanja u obzir onoga što se događa u svijetu, a posebno učinka na naš proizvodni sustav”, dodao je. Kad je riječ o vladavini prava i Poljskoj, Fitto je osudio „političko nametanje većine koja ne poštuje nadležnosti pojedinačnih država.
Martin Schirdewan (Ljevica, Njemačka), ocijenio je da je Ursula von der Leyen pohvalila sebe, a nije dala odgovore na današnje probleme. Zatražio je uklanjanje zaštite patenta za cjepiva i izrazio žaljenje zbog toga što je 10 najbogatijih milijardera u Europi tijekom pandemije dodatno povećalo svoje bogatstvo, dok svako peto dijete u EU-u odrasta u siromaštvu ili mu prijeti opasnost od siromaštva.
Europski parlament / Ekovjesnik