ŽEDNI GRAD | ZADAR
U sklopu projekta Žedni grad u listopadu 2021. započinje program posvećen (ne)dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru Zadra
U okviru višegodišnjeg programskog naglaska na pitanja ekologije i održivosti, Goethe-Institut Kroatien 2020. godine započeo je projekt Žedni grad, kojim se nastavlja na regionalnu inicijativu njemačkog kulturnog instituta za istraživanje društvenog i umjetničkog dosega (novih) oblika demokratskog i kolaborativnog upravljanja zajedničkim dobrima (commons). Fokus projekta su urbane (mikro) teme koje čine dio šire priče okolišnih i održivih politika.
- © Petra Milički / Goethe-Institut Kroatien
Zadarski bunari svojevrsni su simbol grada, koji u javnom prostoru danas ljudima ne nudi mogućnost da se osvježe ili utaže žeđ. Slično je i s povijesnim špinama, koje najvećim dijelom nisu u funkciji, dok su nove javne česme rijetka iznimka, ali u gradu danas postoje tek dvije. S jedne strane, grad izuzetno bogate povijesti u kojemu je javno dostupna voda, kroz mrežu bunara i javnih česmi uvijek imala svoje mjesto, danas je sveden na svega nekoliko uglavnom neispravnih javnih špina.
- © Žedni grad / Goethe-Institut Kroatien
Sve to čini Zadar gradom s izrazito niskim komunalnim standardom po pitanju dostupne besplatne pitke vode u javnom prostoru. Privremena umjetnička instalacija ukazuje na taj komunalni i javnozdravstveni problem, a cilj programa je podizanje vidljivosti teme i zagovaranje rješenja kroz uvođenje nove mreže punktova za besplatnu pitku vodu u gradu Zadru.
- © Žedni grad / Goethe-Institut Kroatien
Instalacija i moderirana šetnja organiziraju se u sklopu projekta Žedni grad autora Saše Šimprage koji Goethe-Institut Kroatien provodi u suradnji s platformom 1POSTOZAGRAD. Radi se o nastavku projekta započetog prošle godine, koji je bio posvećen zagrebačkom Manduševcu.
Program u Zadru uključuje urbanu intervenciju, šetnju za građane, kojom će se tematizirati pitka i druga voda u centru grada, tribinu o stanju, mogućnostima i potrebi nove mreže javnih česmi u Zadru, urbanističku radionicu „Gradionica“ u suradnji s Društvom arhitekata Zadra na kojoj će sudjelovati i njemački arhitekti te književni natječaj za pjesmu na temu pitke vode.
- © Žedni grad / Goethe-Institut Kroatien
Umjetnička instalacija u javnom prostoru: ŽEDNI NA RIVI
Autori privremene umjetničke instalacije su PIN studio (arhitektura) i Marko Golub (crteži), a javnosti će se predstaviti na zadarskoj Rivi u četvrtak 21. listopada u 18 sati.
Nakon toga slijedi šetnja pod nazivom NI KAP VODE!, s početkom u 18:30 sati, kojom će se građanima/kama pružiti uvid u povijest i sadašnjost manje ili više poznatih tragova prisustva vode koja je uvijek bila dijelom grada i njegove kulture. Voditelj je prof.dr.sc. Pavao Pavuša Vežić, a šetnja je besplatna i otvorena za sve zainteresirane.
- © Marko Golub
U petak 22. listopada 2021. u 18.00 sati će se u suradnji s Gradskom knjižnicom Zadar organizirati javna tribina pod nazivom Žedni grad: Zašto nema vode? Tribinu će moderirati Saša Šimpraga, inicijator cijelog projekta, a gosti tribine su:
- Željka Jurlina, predstavnica udruge EKO Zadar
- Marko Vučetić, filozof i predsjednik Gradskoga vijeća grada Zadra
- Nera Nejašmić Kozina, arhitektica / PIN studio, autorica s Petrom Kozinom prvonagrađenoga rješenja na natječaju za tipski model zagrebačke javne česme
- Petar Kozina, arhitekt / PIN studio, predsjednik Društva arhitekata Zadra
- prof. dr.sc. Pavao Pavuša Vežić, povjesničar umjetnosti i stručnjak za povijest Zadra
- © Marko Golub
Projekt je dio kampanje i peticije građana za popravak neispravnih povijesnih špina te uspostavu nove mreže punktova s besplatnom pitkom vodom u Zadru. Osnova premisa projekta Žedni grad je da pristup besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard te je dio zadarske urbane tradicije. Pritom na vodu gledamo kao na javno dobro i ljudsko pravo. Postavljanje punktova za besplatnu pitku vodu potiče i Europska komisija od 2018. godine kroz preporuku zemljama članicama u kontekstu javnozdrasvtvenih razloga i sve većih vrućina uvjetovanih klimatskim promjenama, ali i konkrenog doprinosa smanjenju upotrebe plastične ambalaže.
- © Žedni grad / Goethe-Institut Kroatien
- Ekovjesnik