Usprkos snažnom lobiranju Europski parlament podržao strategiju „Od polja do stola”
Podržane inicijative Biljane Borzan za zdraviju, kvalitetniju i održiviju hranu u EU-u
Europski parlament je na plenarnoj sjednici dao zeleno svjetlo za strategiju „Od polja do stola”, za koju je u ime eurosocijalista zadužena hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan. Riječ je o paketu dvadeset i sedam zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koji se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana.
„Odrađen je veliki posao, a usprkos snažnom lobiranju protiv, strategija je izglasana. Sustav trenutno funkcionira na kredit, trošeći puno više vode, zemlje, šuma, zdravlja i bioraznolikosti no što bi smio. Ako nešto ne promijenimo, lihvarske kamate na te kredite će plaćati naša djeca i unuci. Sve ekstremnije vremenske nepogode, suše i poplave uzimaju danak, a životinjske vrste nestaju velikom brzinom. Nužne su promjene, na način da reformama profitiraju svi – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću.” - kazala je Biljana Borzan.
Strategija predviđa do 2030. za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem u EU.
U istraživanju javnog mijenja Eurobarometar dvije trećine hrvatskih ispitanika je izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.
„Snažno podržavam planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i kvalitetnim delicijama nahrani svoje građane i goste. Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje i pojave mnogih bolesti kod ljudi. Prisutnost tragova pesticida u vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim”, upozorila je hrvatska europarlamentarka.
Velike promjene očekuju proizvođače, trgovce i kupce kada je u pitanju označavanje hrane, uključujući i obavezne lako uočljive naljepnice na prehrambenim proizvodima s lako razumljivim opisom. Strategija predviđa izmjene europskih propisa po pitanju označavanja porijekla, sadržaja, hranjivosti, metoda proizvodnje, oglašavanja i rokova trajanja prehrambenih proizvoda.
Prema istraživanjima 65 posto hrvatskih kupaca najčešće kupuje u velikim supermarketima, 76 posto ih obraća pozornost na oznake i deklaracije, a 44 posto njih redovito izdvaja više za kvalitetan proizvod.
„Građani u 2021. žele znati više o hrani koju kupuju i napredak digitalnih tehnologija i sljedivosti to omogućuje. Ostvarila sam cilj da Parlament podrži uvođenje obveznih oznaka hranjivosti, kako bi se kupcima olakšao izbor zdravije hrane. Prošlo je i detaljnije označavanje porijekla mlijeka i mesnih proizvoda, a na moje inzistiranje mijenjat će se i sustav označavanja porijekla meda, kako bi se zaštitili domaći proizvođači i onemogućio lov u mutnom.” – izjavila je Borzan.
Strategijom se preporučuje poboljšanje postupka odobravanja pesticida i bolje praćenje njegove provedbe kako bi se zaštitili oprašivači i bioraznolikost, kao i obvezujući ciljevi za smanjenje upotrebe pesticida, a države članice trebale bi ciljeve provesti kroz svoje strateške planove u okviru ZPP-a. Nadalje, u paketu „Spremni za 55 do 2030.” preporučuje se propisivanja i utvrđivanje ambicioznih ciljeva za emisije iz poljoprivrede i povezane upotrebe zemljišta, uključujući stroge kriterije za energiju iz biomase, te potreba obnove i povećanja prirodnih ponora ugljika. Također, ističe se kako su za bolje paneuropsko usklađivanje potrebni zajednički, znanstveno utemeljeni pokazatelji dobrobiti životinja uz potrebu ocjenjivanja postojećih propisa EU-a te postupno ukidanje uporabe kaveza u uzgoju životinja u EU-u, a preporučuje se i zabrana proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja čiji standardi nisu usklađeni sa standardima Unije. Naposljetku, do 2030. godine trebale bi se povećati površine pod ekološkim uzgojem, za što su potrebne promidžbene, nabavne i fiskalne inicijative za poticanje potražnje.
„Ovo je prilika za hrvatske poljoprivrednike, ali je potrebno voditi ustrajnu borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije te motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama,” zaključila je izvjestiteljica eurosocijalista Biljana Borzan.
Ekovjesnik