COP26: Više od 100 svjetskih čelnika za okončanje krčenja šuma do 2030.
Prvi veliki dogovor 26. UN-ove konferencije o klimatskim promjenama
Prvim postignutim velikim dogovorom na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, 110 svjetskih čelnika obećalo je da će do kraja ovog desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla te u tu svrhu osigurati značajna javna i privatna financijska sredstva.
Drugog dana UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP26, 110 svjetskih čelnika podržalo je Glasgowsku deklaraciju o šumama i korištenju tla (Glasgow Leaders' Declaration on Forests and Land Use) kojom će se do 2030. godine nastojati zaustaviti i preokrenuti trendovi deforestacije i uništavanja tla. Ova odluka je vrlo važna jer je iza nje stoje nacije s najvećim šumskim bogatstvima poput Brazila, Rusije, Kanade, Indonezije i Demokratske Republike Kongo, kao i dva najveća svjetska „proizvođača“ stakleničkih plinova – SAD i Kina. Naime, potpisnici Glasgowske deklaracije raspolažu s više od 85 posto svjetskih šuma unutar granica svojih zemalja.
„Ovi veliki ekosustavi, ove katedrale prirode, pluća su našeg planeta“, rekao je britanski premijer Boris Johnson u izjavi koju je prenio CNN. „Šume podržavaju zajednice, osiguravaju nam sredstva za život, opskrbljuju hranom i apsorbiraju ugljikov dioksid koji ispuštamo u atmosferu. One su ključne za naš opstanak. Uz današnja obećanja bez presedana, imat ćemo priliku okončati dugu povijest čovječanstva kao osvajača prirode i umjesto toga postati njezin čuvar.“
Šume su prirodni i sigurni ponori ugljika, a njihovim krčenjem pretvaramo ih u izvor velikih količina stakleničkih plinova koji dodatno zagrijavaju naš planet. Degradacija i sječa šuma ukupno doprinose s oko 11 posto globalnih emisija pa je zaštita šuma stoga neizmjerno važna za obuzdavanje i ublažavanje klimatske krize.
Prema priopćenju britanske vlade, dogovor je najavljen zajedno s financijskim obvezama za njegovu potporu koja uključuju 12 milijardi dolara (8,75 milijardi funti) javnih sredstava 12 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, za obnovu degradiranog tla i suzbijanje požara te pružanje pomoći autohtonim zajednicama u zemljama u razvoju tijekom sljedeće četiri godine. Nadalje, 1,5 milijardi dolara osigurat će se sredstvima 12 zemalja i dobrotvornih organizacija za zaštitu kišnih šuma bazena Konga, druge po veličini tropske prašume na svijetu, dok će se daljnjih 1,7 milijardi dolara javnih sredstava 14 zemalja i dobrotvornih organizacija namijeniti za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište do 2025. godine. Također, mobilizirano je još najmanje 7,2 milijardi dolara privatnih ulaganja koje će osigurati više od 30 ulagača iz privatnog sektora, uključujući kompanije Aviva, Schroders i AXA.
>>> Pročitajte još >>> Gubitkom šuma naš (jedini) planet se dodatno zagrijava
- Više od 100 svjetskih čelnika podržalo je Glasgowsku deklaraciju o šumama i korištenju tla / Izvor: www.gov.uk
Povrh toga, nacije i tvrtke koje trguju poljoprivrednim proizvodima koji predstavljaju prijetnju očuvanju šuma, poput soje i palminog ulja, obećale su poduzeti dodatne akcije. Dvadeset i osam vlada odgovornih za 75 posto ove trgovine potpisalo je novu Izjavu o trgovini šumama, poljoprivredom i robom (Forest, Agriculture and Commodity Trade (FACT) Statement) kako bi poticale razvoj održive trgovine. Nadalje, 10 tvrtki odgovornih za više od 50 posto trgovine navedenim proizvodima obećalo je donijeti novi plan prije održavanja sljedeće UN-ove klimatske konferencije (COP27), kako bi njihovi lanci opskrbe bili u skladu s ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
Međutim, stručnjaci i zagovornici očuvanja svjetskih šuma ipak su izrazili umjereni optimizam povodom najavljenih dogovora u Glasgowu.
„Dobra je vijest što su političari iz toliko zemalja svijeta izrazili svoju predanost okončanju krčenja šuma i obećali značajna sredstva za napredak na tom putu“, rekao je za BBC News Simon Lewis, stručnjak za šume i klimu s UCL-a (University College London). Također, istaknuo je kako sličan sporazum iz 2014. godine „uopće nije uspio usporiti krčenje šuma“.
Taj sporazum, odnosno Njujorška deklaracija o šumama, imao je za cilj prepoloviti krčenje šuma na globalnoj razini do 2020. i okončati ga do 2030. godine. Međutim, sporazum je podržalo svega 40 potpisnika, među kojima nisu bili „ključni igrači“ poput Brazila i Rusije.
Neki pak smatraju kako najavljena sredstva nisu dovoljna za potporu čuvarima autohtonih šuma. „Podcijenjeni smo i naša se prava još uvijek ne poštuju“, izjavila je za The Guardian aktivistica za zaštitu prava autohtonog stanovništva Bornea Mina Setra. „Izjava nije dovoljna. Potrebni su nam dokazi, a ne samo riječi.“
Do trenutka objave ovog članka, Glasgowsku deklaraciju o šumama i korištenju tla podržalo je ukupno 128 zemalja svijeta.
S.F. / Ekovjesnik