U Zagrebu održan klimatski Marš za opstanak
Aktivističke inicijative Extinction Rebellion Zagreb i Fridays for Future Croatia na Maršu za opstanak zahtijevali klimatsku pravdu
Inicijative Fridays For Future Hrvatska (FFF) i Extinction Rebellion Zagreb (XR), uz podršku brojnih prijateljskih organizacija, okupile su u petak navečer, na zadnji dan UN-ove klimatske konferencije COP 26, nekoliko stotina građana i građanki Zagreba na klimatskom „Maršu za opstanak” kako bi zajedno podigli razgovor o klimatskoj krizi u javnosti na novu razinu i zatražili funkcionalne sustavne promjene za klimatsku pravdu.
Okupljanje je započelo u 18 sati kod Hrvatskog narodnog kazališta, gdje je nastupio Le zbor s dvjema pjesmama, ukazujući na poveznicu klimatske pravde s feminističkom. Građani su marširali preko Frankopanske, Ilice i Trga prema Zrinjevcu skandirajući klimatske slogane, noseći u nosilima maketu planete. Na Trgu bana Josipa Jelačića zasvirale su sirene i sudionici su legli na tlo, održavši die-in performans, kojim se odglumilo šesto masovno izumiranje vrsta za koje znanstvena zajednica upozorava da je u tijeku.
Po dolasku na Zrinjevac uslijedili su govori, a prve su se publici obratile aktivistkinje FFF-a i XR-a, kako pozdravom i zahvalom organizacijama, tako i građanstvu koji su izrazili podršku te objasnile nastanak pokreta u svijetu, ali i lokalno. Zatim se Sunčica iz XR-a u govoru osvrnula na znanstvena upozorenja o tome što čeka Hrvatsku i svijet ako se odmah ne posvetimo zaustavljanju emisija i sustavnim promjenama. U kontekstu Hrvatske, koja je posebno ugrožena klimatskim promjenama, prozvala je Ministarstvo gosposarstva i održivog razvoja RH zbog stavljanja profita ispred zaštite prirode. Istaknula je i da „naše ‘zeleno’ gospodarstvo i dalje je zacementiran u privatnu korist pod cijenu bezuvjetne eksploatacije prirode, što sugerira i sama promjena imena gospodarstva“.
Klimatski Marš za opstanak © Nina Đurđević
Slično je potvrdio i Nikola Biliškov, predstavnik inicijative Znanstvenici za klimu, poručivši da smo spremni odbaciti sva prelijepa dostignuća civilizacije za šaku novčanica. XR je najavio svoj bunt protiv takve politike te iznio tri zahtjeva Marša. Ticali su se hitnog zatvaranja Plomina i potpune dekarbonizacije gospodarstva, ali i uvođenja teme klimatske promjena u program sustava obrazovanja. Osim toga, zahtijevaju da MINGOR usko surađuje i uključuje znanstvenu zajednicu u donošenje odluka.
Mia Luka, članica inicijative FFF Hrvatska ispričala je anegdotu nastojeći prikazati pogled hrvatskih političara na zahtjeve mladih u Hrvatskoj: „Za razliku od drugih europskih ministara, nakon završenog sastanka Europskog vijeća s ministrima zaštite okoliša u Bruxellesu 2020. godine, ministar Ćorić odbio je saslušati nas koji smo ga satima čekali na kiši. Kasnije je na svim medijima i društvenim mrežama odjeknula fotografija nasmijanog ministra i Grete [Thunberg] govoreći kako jako cijeni i podržava i nju i cijeli njezin pokret.", rekla je Mia Luka.
U ime Zelene akcije govorila je Dora Sivka te pozvala na solidarnost, prepoznavanje i preuzimanje kolektivne odgovornosti. „Sprečavanje klimatske krize globalni je izazov, ali i najveća prilika za promjenu koja nam je kao civilizaciji potrebna“, poručila je Sivka.
Obje inicijative pozivaju građanke i građane da prepoznaju važnost i pridruže se klimatskom pokretu ističući da je riječ o budućnosti svih, uključujući generacije koje tek trebaju iskusiti boravak na zagrijanom planetu.
Performans na Trgu bana Jelačića kojim se prikazalo šesto masovno izumiranje vrsta za koje znanstvena zajednica upozorava da je u tijeku © Nina Đurđević
TRI ZAHTJEVA IZREČENA NA MARŠU ZA OPSTANAK:
- Tražimo gašenje Plomina, zadnje aktivne termoelektrane na ugljen. Premijer Plenković je na COP-u najavio rok gašenja Plomina od luksuznih 12 godina. Hrvatska uvozi ugljen, a za njega se kao najprljavijeg energenta po europskoj tarifi plaćaju veliki penali. Plomin generira 6 posto ukupnih emisija u Hrvatskoj i neprihvatljivo nam je da se ugasi tek 2033. godine. Želimo da se zaposlenim ljudima osigura pravedna tranzicija što je moguće s novcima s kojima se plaćaju penali.
- Zahtijevamo da se klimatske promjene integriraju u školske kurikulume, ne samo kao formalnost, nego sveobuhvatno i na način da pitanje klime bude prožeto kroz sve četiri godine srednjoškolskog i zadnje dvije godine osnovnoškolskog obrazovanja.
- Tražimo da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja usko surađuje sa znanstvenom zajednicom pri donošenju odluka, a ne samo na simboličnoj razini.
Ekovjesnik