Projektom SASPAS nastoje se zaštititi morsko dno i morske cvjetnice, a posebno posidonija

Dugoročni cilj NP Kornati je postavljanje ekoloških sidrišta u svih 19 njegovih uvala te potpuna zabrana slobodnog sidrenja na području nacionalnog parka

Udruga Sunce želi istaknuti značaj i svrhu ekološki prihvatljivog sidrenja te potaknuti nautičare na promišljanje o sidrenju i lokacijama sidrenja. Putem kampanje „Postani čuvar posidonije“ namjerava se stvoriti mreža društveno odgovornih poduzeća i tvrtki koji će kao 'ambasadori posidonije' pomoći u ostvarenju cilja te stvoriti mrežu nautičara koji svojim ponašanjem i djelovanjem izravno pomažu u zaštiti morskih cvjetnica.

Kampanja „Postani čuvar posidonije“ („Become a Posidonia Keeper“) provodi se od srpnja 2021. s ciljem osvještavanja javnosti, a posebice nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju (Posidonia oceanica). Ova strogo zaštićena vrsta je morska cvjetnica i endem Sredozemnog mora, a njene livade smatraju se najvažnijim ekosustavom Sredozemlja zbog svojih ekoloških funkcija i usluga ekosustava koje pružaju. Morski organizmi, prvenstveno ribe, među njenim listovima traže zaklon, mrijeste se i razmnožavaju. Unatoč rasprostranjenosti, ugrožene su brojnim ljudskim djelovanjima.

 

Tijekom srpnja 2021. godine u sklopu projekta Interreg Italy – Croatia SASPAS u području Nacionalnog parka Kornati postavljeno je ukupno 40 ekološki prihvatljivih sidrišta. Postavljena su u uvalama Kravljačica, Strižnja, Šipnate i Tomasovac - Suha punta. U svakoj od navedenih uvala postavljeno je 10 sidrenih mjesta za plovila do 16 metara dužine.

Svako sidreno mjesto označeno je bovom, a one su postavljene korištenjem „Earth Anchor“ sustava – metode bušenja kroz pijesak i morski sediment u stijensku podlogu pri čemu su sidra ukopana izravno u morsko dno. S obzirom na prirodu postavljanja, utjecaj na morski sediment je kratkotrajan i zanemariv, dok tijekom samog postavljanja i kasnijeg korištenja sidrišta nema nikakvog dodira s biljnim pokrovom. To je iznimno važno zbog očuvanja morskih cvjetnica pa je ovakav sidreni sustav ekološki prihvatljiviji u odnosu na postavljanje betonskih blokova.

Svako sidrišno mjesto čini kružni morski prostor sa sidrenim vijkom u centru, kao i sa sidrenom plutačom sa završnom priveznom petljom sidrenog konopa pokraj sebe. Važno je naglasiti kako je odabrano ovo rješenje koje osigurava da sidreni lanac ni za vrijeme najniže razine mora ne dodiruje morsko dno. Sidrišni privez funkcionira na način da se plovilo priveže pramcem na sidreni konop te, zavisno o utjecaju vjetra na plovilo, rotira oko sidrene bove.

Postavljanje ekološki prihvatljivih bova za sidrenje jedan je od ciljeva projekta SASPAS u sklopu kojeg se provodi kampanja „Postani čuvar posidonije“ s ciljem osvještavanja javnosti, posebice nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju.

  • Novi sidreni sustav u NP Kornati (lijevo) i sidrom uništena livada posidonije (desno)

Uspješnim postavljanjem takvog sidrenog sustava u sklopu SASPAS projekta, započelo je ostvarivanje dugoročnog cilja NP Kornati, odnosno uspostave sidrišta u svih 19 njegovih uvala te potpune zabrane slobodnog sidrenja na području nacionalnog parka.

  • U sklopu INTERREG Italy-Croatia SASPAS projekta provodi se praćenje morskih cvjetnica i prikupljanje podataka praćenja na godišnjoj razini, postavljanje ekološki prihvatljivih sustava za sidrenje (sidrišta i jednostavne signalne plutače), pilot transplantacije morskih cvjetnica i uspostavljanje integriranog sustava upravljanja za morske cvjetnice u jadranskom području (GIS Digital Information Platform -DIP) kao i izrada prijedloga Integriranog programa upravljanja zaštite morskih cvjetnica (MSSIMP). Projekt SASPAS daje veliku pozornost upravo problemu slobodnog sidrenja, s obzirom da i mala sidra mogu uništiti velike površine morskog dna.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Suhi travnjaci – čuvari bioraznolikosti

Zajednički dvoipolgodišnji hrvatsko-slovenski projekt „CarEx - Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost“ provodi se u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska, a njime se proučava bioraznolikost suhih kontinentalnih travnjaka dvaju područja: Kozjanskog parka i Parka prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“.

Postanite čuvari posidonije

Kampanja „Postani čuvar posidonije“ provodi se od srpnja 2021. s ciljem osvještavanja javnosti, a posebice nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju (Posidonia oceanica).

U Splitu održana Konferencija o smanjenju utjecaja sidrenja na morske cvjetnice

Na konferenciji su predstavljeni rezultati i iskustva stečena tijekom provedbe projekta SASPAS te se raspravljalo o izazovima i mogućim rješenjima za smanjenje utjecaja sidrenja na morske cvjetnice, posebice livade posidonije (Posidonia oceanica). Konferencija je okupila predstavnike različitih institucija iz Hrvatske i Italije povezanih s pitanjima očuvanja morskih cvjetnica.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER