Europska komisija odobrila novu kartu regionalnih potpora za Hrvatsku

Tri od četiri hrvatske statističke regije spadaju u kategoriju najnerazvijenijih područja čiji je BDP po glavi stanovnika manji ili jednak 75% prosjeka EU-a

U okviru revidiranih Smjernica za regionalne potpore i u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama Europska komisija je odobrila novu kartu Hrvatske za dodjelu regionalnih potpora u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2027. godine.

Revidirane Smjernice za regionalne potpore, koje je Europska komisija donijela 19. travnja 2021., stupaju na snagu 1. siječnja 2022., a zahvaljujući njima države članice moći će pomoći europskim regijama u najnepovoljnijem položaju da sustignu ostale regije i smanje nejednakosti u pogledu gospodarskog blagostanja, prihoda i nezaposlenosti, odnosno najvažnijih kohezijskih ciljeva Unije. Pomoću tih smjernica državama članicama usto se otvaraju brojnije mogućnosti za pružanje potpore regijama koje se suočavaju s tranzicijskim ili strukturnim izazovima, kao što je depopulacija, kako bi i one mogle u potpunosti pridonijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji.

S druge strane, u revidiranim su smjernicama zadržane stroge zaštitne mjere kako bi se spriječilo da države članice koriste javna sredstva za premještanje radnih mjesta iz jedne države članice EU-a u drugu, što je neophodno za zaštitu poštenog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.

Na regionalnoj karti Hrvatske definirane su hrvatske regije koje imaju pravo na regionalnu investicijsku potporu te je za svaku od njih utvrđen maksimalni intenzitet potpore. Intenzitet potpore maksimalni je iznos državne potpore koji se može dodijeliti po korisniku, izražen kao postotak prihvatljivih troškova ulaganja.

U skladu s revidiranim Smjernicama, za regionalne potpore za ulaganje bit će prihvatljive regije koje obuhvaćaju cjelokupno stanovništvo Hrvatske, a kao regije u najnepovoljnijem položaju definirana su područja čiji je BDP po glavi stanovnika manji ili jednak 75 posto prosjeka EU-a. U tu kategoriju najnerazvijenijih područja spadaju tri od četiri hrvatske statističke regije.

Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Sjeverna Hrvatska među najugroženijim su regijama EU-a jer je njihov BDP po stanovniku niži od 75 % prosjeka EU-a. Prihvatljive su za dodjelu potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a (takozvana područja „a”), pri čemu maksimalni intenzitet potpore za velika poduzeća iznosi između 40 % i 50 %, ovisno o BDP-u po stanovniku odgovarajućeg područja „a”. Ličko-senjska županija, koja je dio Jadranske Hrvatske, usto se smatra i rijetko naseljenim područjem jer ima manje od 12,5 stanovnika po km². U takvim područjima države članice mogu koristiti programe operativnih potpora kako bi se spriječilo ili smanjilo opadanje broja stanovnika.

Zbog pozitivnog gospodarskog razvoja Grad Zagreb više ne ispunjava uvjete za područje „a”, već se sada smatra unaprijed određenom regijom u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a (tzv. područje „c”), kao i sve druge regije koje su u razdoblju do 2021. ispunjavale uvjete za područje „a”, ali to ne čine u nadolazećem razdoblju. Maksimalni intenzitet potpore za velika poduzeća u tom području iznosit će 35 %.

Za početna ulaganja s prihvatljivim troškovima do 50 milijuna eura u svim se navedenim područjima maksimalni intenziteti potpore mogu povećati za 10 postotnih bodova za ulaganja srednjih poduzeća i za 20 postotnih bodova za ulaganja malih poduzeća.

Nakon što se u kontekstu Uredbe o Fondu za pravednu tranziciju počne primjenjivati budući teritorijalni plan za pravednu tranziciju, Hrvatska može obavijestiti Komisiju da je izmijenila kartu regionalnih potpora da bi u budućim područjima pravedne tranzicije primijenila moguće povećanje maksimalnog intenziteta potpore, kako je u revidiranim Smjernicama navedeno za područja „a”.

U Europi oduvijek postoje znatne regionalne razlike u gospodarskom blagostanju, prihodima i nezaposlenosti. Cilj je regionalnih potpora podržati gospodarski razvoj u područjima Europe u nepovoljnom položaju i pritom osigurati jednake uvjete za sve države članice EU-a. 

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Komisija odobrila hrvatski program za potporu energetski intenzivnim poduzećima

Temeljem pravila EU-a o državnim potporama Europska komisija odobrila je hrvatski program u vrijednosti od 104 milijuna eura za smanjenje naknade za potrošnju električne energije energetski intenzivnim poduzećima. Cilj je programa ublažiti rizik da zbog te naknade energetski intenzivna poduzeća svoje djelatnosti presele na lokacije izvan Unije s manje ambicioznim klimatskim politikama.

Projekt od strateškog značaja za Zadarsku županiju

Projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje vrijedan je 377.326.793,56 kuna, a sufinanciran je sredstvima EU u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u udjelu od  70,652%. U sufinanciranju sudjeluju još i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 19,348% te Zadarska županija i gradovi i općine na području Zadarske i dijela Ličko-senjske županije s 10%.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER