Hoće li se na krovovima najvažnijih džamija svijeta uskoro proizvoditi električna energija?
Vjerski objekti također mogu odigrati važnu ulogu u ublažavanju učinaka klimatske krize i imaju potencijal potaknuti osmišljavanje alternativnih rješenja za budućnost bez fosilnih goriva
Nekoliko nevladinih organizacija uključilo se u inicijativu za postavljanje fotonaponskih sustava na nekim od najvažnijih džamija i najsvetijih mjesta u islamskom svijetu. Inicijativa je pokrenuta na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu s ciljem smanjenja ugljičnog otiska džamija i drugih društvenih zgrada islamske zajednice širom svijeta.
U sklopu aktivnosti saveza Ummah for Earth, osnovanog s ciljem osnaživanja islamskih zajednica koje se suočavaju s izazovima dviju velikih kriza – klimatske i pandemijske, Greenpeace za Bliski istok i Sjevernu Afriku je tijekom nedavno održane UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP26) pokrenuo novu inicijativu usmjerenu na smanjenje ugljičnog otiska džamija i drugih društvenih zgrada islamske zajednice.
Inicijativa Zelene džamije (The Green Mosques Initiative) ima za cilj širiti primjere dobre prakse određenog broja svjetskih džamija, uključujući Središnju džamiju u Glasgowu u Škotskoj, na kojoj se trenutno instalira fotonaponski sustav zahvaljujući potpori međunarodne organizacije Islamska pomoć (Islamic Relief) – jedne od članica saveza Ummah for Earth, kao i džamiju Istiqlal u Jakarti u Indoneziji, koja se od prošle godine jednim dijelom napaja obnovljivom energijom iz vlastite proizvodnje.
Istovremeno s pokretanjem inicijative, izrađeno je i detaljno izvješće kojim su se analizirale potencijalne uštede, kao i mogućnosti smanjenja emisija CO2 koje se mogu postići instaliranjem solarnih sustava na deset ključnih lokacija islamskog svijeta. Također, u izvješću se navode i pozitivni društveni, ekonomski i ekološki utjecaj koji ti sustavi mogu imati na svaku od predloženih zajednica, a izradio ga je tim s Instituta za javnu politiku i međunarodne odnose (Issam Fares Institute - IFI) na Američkom sveučilištu u Bejrutu (AUB), u suradnji s Libanonskom zakladom za obnovljivu energiju i Nacionalnim vijećem za znanstvena istraživanja.
Ova inicijativa utjelovljuje težnje saveza Ummah for Earth da postane dio klimatskog rješenja te čelnicima zemalja islamskog svijeta šalje poruku da se trebaju snažno zalagati za budućnost bez fosilnih goriva, objašnjavaju u Greenpeaceu za Bliski istok i Sjevernu Afriku.
Izvor: The Green Mosques initiative
Realizacijom instalacije fotonaponskih sustava na deset predloženih džamija godišnje bi se proizvelo oko 22,3 gigavat sata (GWh) električne energije, dok bi se emisija CO2 smanjila za 12,025 tona, što je ekvivalentno smanjenju potrošnje više od 5 milijuna litara benzina ili prometovanju 2203 osobnih vozila na cestama, kao i očuvanju 1107 hektara šuma. Osim toga, predloženim bi se planom u lokalnim zajednicama otvorilo između 93 i 153 novih radnih mjesta.
Među predloženim džamijama neke su od najvećih i najpoznatijih na svijetu, kao i najsvetija mjesta u islamu, i to: Sveta džamija ili Masdžid al-Haram u Meki i Poslanikova džamija u Medini (Saudijska Arabija), Al-Azhar u Kairu (Egipat), džamija Hassana II. u Casablanci (Maroko), Središnja džamija u Glasgowu (Škotska, UK), Velika džamija u Lahoreu (Pakistan), Djamaa el Djazaïr ili Velika džamija u Alžiru (Alžir), Istiqlal džamija u Jakarti (Indonezija), Nizamiye džamija u Johannesburgu (Južnoafrička Republika) i Omejidska džamija u Damasku (Sirija).
Istiqlal džamija u Jakarti (Indonezija) / Mosquegrapher - Unsplash
Inicijativu pratiti i kampanja na društvenim mrežama organizacije Greenpeace i članica saveza Ummah for Earth, kojom se lokalne zajednice pozivaju na djelovanje, ali i upoznaju s potencijalnim pozitivnim učincima instalacije fotonaponskih sustava na krovovima džamija, s krajnjim ciljem njihove realizacije tijekom iduće godine.
S.F. / Ekovjesnik