Wetland Restore: Obnovljena vrijedna prirodna staništa na području Hrvatske i Srbije

Uspostavljenim monitoringom bioraznolikosti do ranog otkrivanja ekoloških promjena u ekosustavima

Projekt „Wetland Restore – Obnova vlažnih staništa u srednjem Podunavlju“ (Restoration of Wetlands in Middle Danube) predstavlja jedan od uspješnih primjera prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije, a provodi se s ciljem obnove i poboljšanja zaštite vlažnih staništa srednjeg Podunavlja.

Ujedinjeni narodi proglasili su razdoblje od 2021. do 2030. godine Desetljećem za obnovu ekosustava (United Nations Decade on Ecosystem Restoration), naglašavajući kako nikad nije postojala veća važnost očuvanja i obnove ugroženih ekosustava. Prema podacima IUCN-a, na globalnoj razini nestalo je više od 50 % vlažnih staništa, ali i više od 80 % njih u dunavskom slivu, dok izumiranje prijeti ogromnom broju vrsta – njih čak 20.000!

 

S ciljem obnove i poboljšanja zaštite vlažnih staništa srednjeg Podunavlja, projekt „Wetland Restore – Obnova vlažnih staništa u srednjem Podunavlju“ (Restoration of Wetlands in Middle Danube) predstavlja još jedan od uspješnih primjera prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije. U razdoblju od lipnja 2019. do prosinca 2021. godine u aktivnostima uspostavljanja prekograničnog sustava monitoringa bioraznolikosti, izrade planova za obnovu te obnove vrijednih staništa aktivno su sudjelovali Pokret gorana Sremske Mitrovice, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Hrvatske vode, JVP Vode Vojvodine i Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije.

Voditeljica projekta Mirjana Bartula iz Pokreta gorana Sremske Mitrovice ističe kako je uspostavljenim sustavom „značajno olakšan redoviti monitoring bioraznolikosti u Specijalnom rezervatu prirode Zasavica i omogućeno rano otkrivanje ekoloških promjena u ekosustavima, što će osigurati pravovremenu primjenu adekvatnih upravljačkih mjera. Osim toga, aktivnosti revitalizacije dijela vodotoka Zasavica i vlažnih livada dugoročno će unaprijediti konzervacijski status bioraznolikosti ovih staništa te poslužiti kao model obnove drugih lokaliteta u rezervatu.“

Obnova 3.000 ha vlažnih staništa na području srednjeg Podunavlja

Planovi obnove izrađeni su za šest pilot područja – Čarnu, Biljski rit i Zmajevački dunavac u Hrvatskoj te Zasavicu, Baru Trskovaču i Jegričku u Srbiji. Planiranje obnove, kao i uspostavljanje prekograničnog sustava praćenja biološke raznolikosti zasnovanog na indikatorskim vrstama realizirani su kroz suradnju stručnjaka s obje strane granice, uz aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih dionika.

  • Radovi obnove pilot područja Čarna

Projektom je u Hrvatskoj obnovljeno 1,5 ha vodene površine pilot područja Čarna te 0,6 ha Specijalnog rezervata Zasavica u Srbiji. Duljina Zmajevačkog dunavca u kojoj je stalna prisutnost vode trenutno iznosi samo 3,85 km, dok se nakon obnove očekuje da će voda biti prisutna u cijelom rukavcu, ukupne duljine od 8,29 km. Nakon izvođenja svih radova na Biljskom ritu se očekuje povećanje vodenih površina za oko 200 ha.

Radovi su izvedeni u sezoni niske biološke aktivnosti sukladno izrađenoj projektnoj dokumentaciji i ciljevima očuvanja područja ekološke mreže NATURA 2000. Kroz suradnju sa svim partnerima na projektu, ali i zainteresiranim dionicima putem javnih radionica i treninga, izrađena je odgovarajuća projektna dokumentacija sukladno kojoj je predviđena obnova vlažnih staništa na području srednjeg Podunavlja na ukupnoj površini 3.000 ha“, navodi Mario Spajić iz Hrvatskih voda, koje su u okviru projekta provele aktivnosti obnove Čarne i izradu planova obnove Biljskog rita i Zmajevačkog dunavca.

  • Sadašnje stanje i projekcija vodenih površina Biljskog rita nakon obnove na povijesnoj karti iz 19. stoljeća – Izvor: Institut za elektroprivredu i Ekonerg

Biološkim istraživanjem zabilježene brojne ugrožene vrste s popisa ekološke mreže Natura 2000

Važan dio projekta svakako su biološka istraživanja provedena na području Biljskog rita i Zmajevačkog dunavca. Ovim terenskim istraživanjima zabilježene su „22 vrste riba, 6 vrsta sisavaca, 181 vrsta kukaca te su kartirana staništa biljnih vrsta. Mnoge od zabilježenih vrsta nalaze se na popisu NATURA 2000 te su kao takve od interesa za Europsku uniju. Projektom ćemo obnoviti dio ovih staništa koja su izmijenjena utjecajem čovjeka kroz povijest i ugrožena isušivanjem, izmijenjenim hidrološkim uvjetima i trendovima klimatskih promjena“, istaknuo je Jasmin Sadiković, stručnjak za zaštitu prirode iz Udruge Zeleni Osijek.

S obzirom da upijaju i skladište višak vode u slučaju visokih vodostaja rijeka i velikih količina padalina te da ih nastanjuju brojne biljne i životinjske vrste, vlažna staništa izrazito su važna za smanjenje rizika od poplava i ublažavanje klimatskih promjena. Projektom Wetland Restore poseban naglasak stavljen je na podizanje svijesti javnosti o značaju ovih vrijednih staništa i važnosti njihove obnove.

Projekt „Wetland Restore – Obnova vlažnih staništa u srednjem Podunavlju“ provodi se u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014-2020, a njegova ukupna vrijednost iznosi 981.848,53 eura.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Projekt „Drava LIFE“: Novi život za Dravu

Bili smo dio male ekipe novinara koja je imala jedinstvenu priliku zaploviti Dravom s članovima tima Drava LIFE projekta kroz dvije županije, Međimursku i Koprivničko-križevačku, uz granicu Hrvatske i Mađarske. Krenuli smo iz Donje Dubrave u Međimurju, a nakon kratkog osvježenja našu četverosatnu vožnju čamcem puni dojmova završili smo u blizini Repaša u Općini Molve u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Svjetski dan zaštite okoliša 2021.

Ujedinjeni narodi pozivaju na zaštitu i obnovu svjetskih ekosustava na kojima se temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi, a udruživanjem u globalni pokret #GeneracijaObnove cilj je zaustaviti njihovu degradaciju i svima osigurati održivu budućnost

Svjetski dan zaštite okoliša 2022.: „Samo jedna Zemlja“

„Samo jedna Zemlja” bio je slogan Stockholmske konferencije, prve svjetske konferencije o zaštiti čovjekova okoliša održane 1972. godine. 50 godina kasnije, slogan još uvijek vrijedi i nikad nije bio aktualniji jer ovaj planet je naš jedini dom. Stoga se ovogodišnjim Svjetskim danom zaštite okoliša želi naglasiti važnost kolektivnog i transformativnog djelovanja na globalnoj razini.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER