Hamburški suživot s vodom
Jedan od najvećih europskih projekata urbanog razvoja predstavlja sjajan primjer za budućnost obalnih gradova
Suočen s porastom razine mora i sve češćim olujama, drugi najveći njemački grad oslanja se na inovativnu kombinaciju suvremenih i tradicionalnih tehnika gradnje kako bi svoje obale održao iznad površine vode.
Novu hamburšku gradsku četvrt HafenCity Hamburg, nastalu na površini od 1,57 milijuna četvornih metara velikog poluumjetnog otoka na rijeci Labi, mnogi stručnjaci nazivaju jednim od najinovativnijih urbanih sustava zaštite od poplava u svijetu, a nekada zapušteni lučki dio grada postaje ogledni primjer novog obalnog europskog grada budućnosti.
Arhitektonsko čudo Filharmonije na Labi, futuristički Unilever-Haus ili novo sjedište izdavačke kuće Spiegel Gruppe možda su najpoznatiji simboli najnovije hamburške četvrti uz rijeku Labu, koja se nakon četiri godine intenzivnog planiranja počela graditi 2000. godine. Kada se u potpunosti dovrši 2025. godine, nova će četvrt sa 6.000 stanova za oko 14.000 stanovnika uže gradsko područje Hamburga povećati za čak 40 %, a ovdje će raditi čak 45.000 ljudi. Suvremena arhitektura HafenCity Hamburga s Filharmonijom na Labi (Elbphilharmonie Hamburg), izgrađenom na temeljima starog skladišta na najistaknutijem mjestu nove četvrti, uvelike je u suprotnosti s arhitekturom obližnjih četvrti Speicherstadt i Kontorhausviertel, uvrštenih na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Međutim, nova hamburška gradska četvrt nije poznata samo zbog svoje sjajne futurističke arhitekture, već se u cijelom svijetu ističe kao model urbane otpornosti na klimatske promjene.
>>> Pročitajte još >>> Nepogode povezane s vodom dominiraju katastrofama u posljednjih 50 godina
- Norbert Hentges / Unsplash
„HafenCity se nalazi izvan linije 103 kilometra dugog sustava nasipa koji desetljećima predstavlja glavnu gradsku obranu od poplava, ali s porastom broja stanovnika i sve ekstremnijim vremenskim uvjetima moramo pronaći nova rješenja kako bi se grad sigurno širio“, kaže Michael Schaper, šef hamburškog tima za sigurnost od olujnih udara. Naime, činjenica da je nova četvrt nekoliko metara viša od površine vode znači da će biti zaštićena od poplava u sljedećem stoljeću.
- Cristina Gottardi / Unsplash
Veći dio HafenCityja izgrađen je na nasutom zemljištu kakva su se stoljećima gradila na obalama Sjevernog mora kako bi pružila sigurno tlo tijekom olujnih udara, plime ili poplava, a novogradnja, ceste i javne površine nalaze se 7,8 do 8,5 metara iznad vode. Neke starije zgrade, uključujući povijesna skladišta Speicherstadta izgrađena od crvene opeke koja datiraju iz 1880-ih, ostale su na svojoj izvornoj nižoj razini, ali su ojačane kako bi izdržale poplave te uz izvedenu hidroizolaciju imaju izravne izlaze na gornju razinu. Javne šetnice uz obalu rijeke također su projektirane tako da podnose povremenu poplavljenost.
Nova hamburška četvrt je uistinu izvrstan primjer urbanog planiranja u uvjetima klimatskih promjena i očekivanog porasta razine mora. Iako je od Sjevernog mora udaljen više od 100 kilometara, grad i njegova okolica izuzetno su ranjivi na plime i olujne udare, kao i na obilne oborine. Bez postojećeg sustava nasipa oko 45 % površine Hamburga, na kojoj živi 326.000 od ukupno 1,7 milijuna stanovnika, redovito bi bilo poplavljeno, tvrdi Gabriele Gönnert s Instituta za geografiju Sveučilišta u Hamburgu.
- Elbphilharmonie Hamburg / Pixabay
Hamburg se u zaštiti od poplava dugo oslanjao na postojeći sustav nasipa, no kada je sjeverni dio Njemačke i područje uz rijeku Labu u noći sa 16. na 17. veljače 1962. godine zahvatila oluja Vincinette nasip je probijen na čak 63 mjesta, zbog čega je poplavljena gotovo jedna petina grada i uništeno 6.000 zgrada, a uz veliku materijalnu štetu smrtno je stradalo 315 stanovnika.
Nakon ove katastrofalne poplave veći dio gradskog središta i predgrađa Hamburga danas štiti novi sustav nasipa, od kojih 25 kilometara čini morski zid, a 78 kilometara „zeleni zid“, odnosno nasipi prekriveni vegetacijom. Sustav nasipa konstantno nadgleda 300 članova tima za sigurnost od olujnih udara, a na raspolaganju im je zaliha od 190.000 vreća pijeska kako bi ga po potrebi privremeno ojačali.
Iako je proširenje nasipa oko HafenCityja predstavljalo ogroman ekološki i logistički izazov, stručnjaci su koristili model gradnje temeljen na drevnoj nizozemskoj tehnici umjetno nasutih brežuljaka - praksi koja je prethodila gradnji suvremenih morskih zidova.
„Korištenje takvog načina gradnje u gustom urbanom području sa suvremenom arhitekturom bila je velika novost, no danas smo u mogućnosti zaštititi grad od olujnih udara i porasta razine mora na vrlo siguran način. Još veći porast razine mora očekuje se nakon 2100. godine, ali oformili smo istraživačke i radne skupine za osmišljavanje novog sustava obrane od poplava. U prošlosti smo jednostavno pojačavali nasipe, a sada ipak moramo biti kreativniji”, objašnjava Gabriele Gönnert.
- Hamburg / Pixabay
Suočen s rastućim izazovima, Hamburg se prilagođava klimatskim promjenama te se očekuje kako će se u zaštitu od poplava u sljedećih 50 godina uložiti oko jedne milijarde eura.
„Ne postoje stopostotna sigurnost ni zaštita od poplava i olujnih udara“, kaže Schaper i dodaje: „Ne znamo što će se dogoditi za 100 godina pa je zaštita grada naša trajna zadaća koja se s jedne generacije prenosi na drugu.“
S.F. / Ekovjesnik