Hoće li Pariz dobiti šumu pet puta veću od njujorškog Central Parka?
Na rubu Pariza se planira šuma površine 13,5 km2
Grad Pariz u svom predgrađu već više od 15 godina planira sadnju nove šume na ravnici u Pierrelaye-Bessancourtu. Međutim, unatoč snažnoj potpori političara koji žele realizirati projekt pošumljavanja okolice francuske metropole, plan je zaustavljen zbog rasprava o eventualno boljoj namjeni ove trenutno zapuštene površine.
Projektom je predviđena sadnja šume na površini od oko 13,5 četvornih kilometara (1350 ha), što je za bolju predožbu površina gotovo pet puta veća od Central Parka u New Yorku. Šuma se planira na udaljenosti od 29 kilometara sjeverozapadno od središta Pariza, na prostoru omeđenom auto-cestama i rijekom Seineom.
Buduća šuma se planira na udaljenosti od 29 kilometara sjeverozapadno od središta Pariza, na prostoru omeđenom auto-cestama i rijekom Seineom. Foto: SMAPP
Pierrelaye-Bessancourt je već duže od stoljeća opustošena površina na kojoj su od 1896. do 1990-ih godina raspršivane pariške otpadne vode s ciljem fertilizacije 350 hektara polja. Provedenim istraživanjem ipak se došlo do zaključka da je tom „tehnikom“ onečišćeno tlo.
Ovako trenutno izgleda područje na kojem je planirana sadnja šume. Foto: SMAPP
Danas je ovo područje neslužbeno odlagalište pariškog otpada koje društvo SMAPP (Syndicat Mixte pour l'Aménagement de la Plaine de Pierrelaye-Bessancourt) sada želi transformirati u gustu šumu čijem bi drveću za dostizanje pune zrelosti ipak trebalo od 30 do 50 godina. Projektom su u šumi predviđene pješačke staze, posebna zaštićena područja, konjički centar te nekoliko parkirališta, kao i promatračke platforme.
Šumom bi se stvorilo i novo stanište za divlje životinje, a osim toga smanjila bi se emisija stakleničkih plinova. Ovaj projekt je samo jedan u nizu napora za smanjenje onečišćenje zraka u Parizu i njegovoj okolici.
Posljednjih godina u Parizu se konstantno radi na uređenju novih pješački orijentiranih zelenih površina u gradu, a prema podacima gradske uprave Pariz je od 2014. bogatiji za 8.000 posađenih stabala, 15 hektara novih parkova i vrtova, 15 hektara površina namijenjenih za urbanu poljoprivredu uz 2.000 odobrenih „zelenih“ dozvola za uređivanje krovnih i vertikalnih vrtova, a uređeno je i 3,5 kilometara novih zelenih šetnica. Ovi podaci su prilično impresivni, posebice za hrvatske gradove u kojima stabla ustupaju mjesta parkiralištima i terasama kafića, a i parkovi se često moraju braniti prosvjedima građana.
U Parizu se zbog visokog stupnja onečišćenja zraka često moraju uvoditi privremene zabrane prometa, a s tim je ciljem već svaka prva nedjelja u mjesecu proglašena danom bez automobila. Također, svake prve nedjelje u mjesecu, najpoznatija svjetska avenija Champs-Élysées zatvara se za sav promet i prepušta pješacima i biciklistima. Unatoč prosvjedima građana, uz rijeku Seineu je najavljena potpuna zabrana prometa, a na obalama su prije dvije godine uređeni novi park i šetnice.
Nažalost, očito je kako će se ovaj projekt pošumljavanja okolice Pariza suočiti s negodovanjem lokalne zajednice, posebice gospodarstvenika i njihovih investicijskih planova, a realizacija će zahtijevati dugotrajnu javnu raspravu. Plan za pošumljavanje tako velikog zemljišta uistinu je vrlo ambiciozan, no zasigurno će naići na veliko odobravanje zagovornika zaštite okoliša.
U proteklom desetljeću i Chicago je uložio stotine milijuna dolara na revitalizaciju i uređenje više parkova u gradskom središtu i okolici. Singapur je, također, 2015. godine izgradio svoj „Supertree“ projekt, a meksički naftovod Ino Aguascalientes nedavno je pretvoren u javni park La Línea Verde, koji se proteže kroz 90 gradskih četvrti.
R.I. / Ekovjesnik