WWF Adria: Nova žalba na ulaganje EIB-a u izgradnju MHE u Srbiji
Rijeke u Srbiji ugrožavaju se štetnim projektima pod krinkom „održivih“ investicija
Ekološka udruga Rzav i CEE Bankwatch Network su uz potporu WWF Adrije podnijeli žalbu protiv Europske investicijske banke (EIB), čije je ulaganje u izgradnju malih hidroelektrana Beli Kamen i Komalj izazvalo veliku štetu na rijekama Crni Rzav i Ribnica u Srbiji.
Podnositelji žalbe smatraju da se ovim projektima krše europski i nacionalni pravni okviri, kao i Konvencija Vijeća Europe o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (tzv. Bernska konvencija). Kako se navodi u priopćenju WWF Adrije, oba postrojenja međusobno su povezana premosnicom koja zahvaća vodu iz dviju rijeka, a kreditima za mala i srednja poduzeća, kao i prioritetnih projekata financijskog posrednika Credit Agricole Srbija, financirala ih je upravo Europska investicijska banka (EIB). Investitor je tvrtka Zlatiborske elektrane d.o.o. Čačak, koja je planirala izgraditi i treći objekt – MHE Peta, odmah ispod MHE Komalj.
Postrojenja se, kako se navodi, nalaze na području Parka prirode Zlatibor, međutim prije njihove izgradnje nije izrađena studija o procjeni utjecaja na okoliš, čime su ove dvije male hidroelektrane uništile 9,2 kilometra riječnog toka. Osim toga, zabilježeni su i štetni utjecaji s ozbiljnim posljedicama na zaštićene vrste na tom području, o čemu svjedoče hidrobiološka istraživanja koje je WWF Adria proveo 2020. godine.
„Rezultati provedenih terenskih i laboratorijskih istraživanja ukazuju na zabrinjavajuće promjene staništa poput drastičnog smanjenja količine vode duž vodotoka na kojem su izgrađene male hidroelektrane, a primijećen je i drastičan pad bioraznolikosti u području ispod druge MHE, kao izravna posljedica čestih promjena razine vode na istraživanom dijelu riječnog toka. Također, važno je naglasiti kako je na području između dvije MHE 2018. godine utvrđena prisutnost strogo zaštićenog potočnog raka (Austropotamobius torrentium), a tijekom najnovijih istraživanja na šire području nije pronađen nijedan primjerak te vrste”, ističe Nataša Milivojević iz Ekološkog udruženja Rzav.
U WWF Adriji ističu kako prema pravilima EIB-a, za projekte financirane putem komercijalnih posredničkih banaka, EIB nije nužno uključen u izradu procjena utjecaja na okoliš i društvo, stoga ostaje nepoznato je li EIB uopće proveo procjenu utjecaja za dva navedena projekta. U ovom slučaju, procjena utjecaja prepuštena je financijskom posredniku Credit Agricole Srbija, unatoč maloj vjerojatnosti da raspolaže potrebnim stručnim znanjem i iskustvom u području prava EU-a ili ekoloških i društvenih standarda EIB-a.
Nadalje, ne očekuje se da će EIB sudjelovati u detaljnim provjerama za svaki pojedinačni kredit odobren putem financijskih posrednika, ali podnositelji žalbe smatraju kako EIB treba preuzeti odgovornost za ulaganja koja prema pravu EU-a zahtijevaju procjenu utjecaja na okoliš. U drugim područjima, uglavnom u području ublažavanja klimatskih promjena, EIB je dokazao svoje liderstvo. Stoga u WWF Adriji smatraju kako isto mora učiniti i s financijskim posrednicima ako želi zadržati svoj kredibilitet razvojne banke.
Ekološka udruga Rzav, CEE Bankwatch Network i WWF Adria i dalje će tražiti odgovornost za sve slične štetne projekte i ulaganja, kao i proceduralne propuste u izdavanju dozvola za izgradnju malih hidroelektrana, zaključuje se u priopćenju.
S.F. / Ekovjesnik