Zagreb po uzoru na druge europske gradove uskoro dobiva svoj prvi javni voćnjak
Inicijativi za javni voćnjak na Jarunu priključio se i ZMAG
Na zagrebačkom Jarunu prošle je godine pokrenuta prva inicijativa za sadnju javnog voćnjaka u Zagrebu, a realizaciji ideje pridružila se i udruga ZMAG.
U brojnim europskim i svjetskim gradovima sade se javni voćnjaci o kojima se brinu volonteri i udruge specijalizirane za urbanu poljoprivredu, a građani sudjeluju u njihovom održavanju i unapređenju, ali i besplatnom branju plodova. Javni voćnjaci su izuzetno važni za ozelenjivanje gradova i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, ali predstavljaju i mjesta za druženje, igru i edukaciju. Već smo ranije izvijestili o sadnji javnih voćnjaka u Beču i Parizu, a da se takvi dobri primjeri europske prakse mogu primijeniti i u našoj zemlji potvrđuje i Varaždin, u kojem se o prvom takvom voćnjaku prema principima permakulture odnedavno brine Udruga „Zasadi drvo, ne budi panj“.
>>> Pročitajte još >>> Voćke, zelenilo i urbana poljoprivreda u pariškom Parku Martina Luthera Kinga otvorenom za sve!
- U 17. pariškom okrugu uređen je Park Martin-Luther-King u kojem je na površini od 800 četvornih metara zasađen urbani voćnjak – zasad najveći u francuskoj metropoli. Prošlog proljeća posađene su prve voćke, a prva berba očekuje se dogodine. © Guillaume Bontemps / Ville de Paris
Građani sve većeg broja hrvatskih gradova postaje svjesno važnosti sadnje drveća i uređenja urbanih vrtova, što je posebno potaknuto potrebom boravka u prirodi u razdoblju pandemije. Jednu od takvih inicijativa prošle je godine na zagrebačkom Jarunu pokrenula sociologonja Vesna Janković i to s ciljem prenamjene livade između ulice A. Stipančića i V. Ranogajca i sadnje javnog voćnjaka.
Inicijativa se, od tada, povezala s ostalim stručnjacima, lokalnim i nacionalnim ekološkim udrugama, između ostalima i udrugom ZMAG, a pokrenuta je i komunikacija s nadležnim gradskim uredima. Krajem siječnja održan je i prvi online sastanak na kojem su građani upoznati s potencijalom prostora i primjerima dobre prakse. Tada su ujedno prezentirane i prve skice mogućeg krajobraznog uređenja navedene livade po principima permakulture, a izradila ih je krajobrazna arhitektica Petra Pavleka iz ZMAG-a.
Sadnjom prvog javnog voćnjaka u Zagrebu može se doprinijeti ublažavanju posljedica klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, a posebice smanjenju učinka urbanih toplinskih otoka koji predstavljaju značajan problem sve pregrijanijih europskih gradova. Osim dobivanja novih prostora za druženje i edukaciju svih dobnih skupina građana, poznat je pozitivan utjecaj koje drveće i zelene površine imaju na fizičko i mentalno zdravlje građana, a uređenjem javnog voćnjaka utječe se i na problem nedostupnosti svježe i lokalno proizvedene zdrave hrane, osobito voća. Naposljetku, urbano zelenilo uvelike doprinosi unapređenju estetskog izgleda grada.
Više detalja o samoj inicijativi možete doznati uključivanjem u Facebook grupu Inicijativa za javni voćnjak na Jarunu, koja vas poziva da se u petak 11. veljače u 18 sati pridružite razgovoru s Matejom Angelinom Kramar i Kristinom Pongrac iz udruge „Zasadi drvo, ne budi panj“.
Tema razgovora je voćnjak u Varaždinu, a sudjelovanjem putem sljedeće poveznice (za one koji se spajaju preko mobitela ili tableta: Meeting ID: 341 590 510, Passcode: 621046) možete doznati zašto ovaj voćnjak tek sada postaje permakulturan, što znači društvo znači kao peti element u šumskom ili polušumskom sustavu i ostale zanimljive i vrijedne informacije.
S.F. / Ekovjesnik