Svake godine izgubimo oko 10 milijuna hektara šuma!
Međunarodni dan šuma obilježava se desetu godinu zaredom
Unatoč brojnim društvenim, zdravstvenim i gospodarskim blagodatima koje nam pružaju, globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom, a nedavno izvješće IPCC-a potvrđuje da nam klimatske promjene i njihove razorne posljedice dolaze brže nego što se ranije pretpostavljalo.
Dana 21. ožujka 2022. obilježava se Međunarodni dan šuma s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma. Naši životi jednako ovise o kopnu i moru koja nam daju hranu i sredstva za život. Štoviše, šume su biološki najraznovrsniji ekosustav na kopnu u kojem obitava više od 80 % kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Šume pokrivaju 30 % Zemljine površine i vitalna su staništa za milijune vrsta, izvori su čistog zraka i vode te su, naravno, ključne za borbu protiv klimatskih promjena. Studija UN-a pokazuje da šume od siromaštva mogu spasiti milijardu ljudi i stvoriti dodatnih 80 milijuna zelenih radnih mjesta.
Međunarodni dan šuma iznimna je prigoda za isticanje važnosti očuvanja šuma i vrsta koje u njima obitavaju, kao i za educiranje javnosti o šumama i šumskim ekosustavima. Također, ovaj važan dan ujedno predstavlja i priliku za poticanje rješavanja globalnih problema i mobiliziranje političke volje za djelovanje. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) prošlog je mjeseca objavio izvješće koje predstavlja dosad najozbiljnije upozorenje o utjecaju klimatskih promjena na ljude i planet te prijetnjama koje nam donose u nadolazećim desetljećima.
Ciljevi održivog razvoja i održivo gospodarenje šumama
Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 25. rujna 2015. godine odobrila Agendu za održivi razvoj do 2030. godine u okviru koje su sve države članice UN-a usvojile 17 ciljeva održivog razvoja (SDGs). Ciljevi predstavljaju globalni plan za mir i prosperitet ljudi i planeta, a trebalo bi ih postići do 2030. godine. Jedan od njih, točnije 15. – „Život na kopnu“, odnosi se na održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo gospodarenje šumama, borbu protiv dezertifikacije i preokretanje trenda degradacije zemljišta te nastoji obnoviti i očuvati kopnene ekosustave kao što su močvare, šume i planine.
>>> Pročitajte još >>> Krčenje brazilskih šuma može potaknuti nove smrtonosne infekcije
- U brazilskim šumama obitava ogroman broj životinjskih vrsta - i njihovih patogena / Nate Johnston - Unsplash
Ulaganja u šume jednaka su ulaganjima u ljude
Gubitak poljoprivrednog zemljišta se trenutno događa 30 do 35 puta većom brzinom, a isto vrijedi i za širenje pustinjskog okoliša i degradacije tla u sušnim, polusušnim i umjereno vlažnim dijelovima svijeta. Svake godine izgubi se oko 10 milijuna hektara šuma, što utječe na siromašne zajednice diljem svijeta. Poznato je da svjetske šume djeluju kao štit od zoonoza, što znači da će njihovo uništavanje imati kobne posljedice za javno zdravlje u cijelom svijetu. Naime, velik broj svjetskih znanstvenika potvrdio je teoriju da je trenutna pandemija CoViD-19 uzrokovana novim koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s onim što se događa u okolišu. Šumski požari i nekontrolirano krčenje tropskih kišnih šuma u Amazoniji ne donose samo katastrofalne posljedice za klimu, već oslobađaju nove bolesti poput CoViD-19 te omogućuju da infekcije s divljih životinja prijeđu na ljude. Osim toga, šume nam pomažu u osiguravanju hrane i vode, stoga je posve jasno da je ulaganje u šume i šumarstvo jednako ulaganjima u ljude, posebno za siromašne seoske zajednice, mlade i žene. Kako navodi UN, život oko 1,6 milijardi ljudi ovisi o šumama.
Unatoč brojnim društvenim, zdravstvenim i gospodarskim blagodatima koje nam pružaju, globalno krčenje šuma nastavlja se alarmantnom brzinom, a nedavno izvješće IPCC-a potvrđuje da nam klimatske promjene i njihove razorne posljedice dolaze brže nego što se ranije pretpostavljalo.
>>> Pročitajte još >>> Gubitkom šuma naš (jedini) planet se dodatno zagrijava
- Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše gospodarenje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom. / Foto: Massimo Rivenci - Unsplash
Šumski požari, suša i krčenje šuma
IPCC navodi da su klimatske promjene nedvosmisleno posljedica ljudskih aktivnosti i da su kolaps ekosustava, izumiranje vrsta, smrtonosni toplinski valovi i poplave „neizbježne višestruke klimatske prijetnje“ s kojima će se tijekom sljedeća dva desetljeća suočiti cijeli planet. Situacija će se pogoršati ako se ostvari porast temperature iznad 1,5 °C, a čak i privremeno prekoračenje ove razine zagrijavanja rezultirat će dodatnim teškim klimatskim utjecajima, od kojih će neki biti nepovratni, a svjetska će populacija biti izložena još većim klimatskim rizicima - posebno obalne zajednice i njihova infrastruktura. IPCC je izvijestio da je najvjerojatnije povećanje temperature između 2,1 i 3,5 °C čime riskiramo gubitak svake kontrole nad klimom.
Dok je drugi dio šestog izvješća IPCC-a fokusiran na posljedice klimatskih promjena i potrebu prilagodbe, članovi III. radne skupine bave se načinima za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a njihovo izvješće bit će objavljeno kasnije ove godine. Ovaj dio će nam reći kako je i u kojoj mjeri moguće ublažiti posljedice klimatskih promjena.
Osim toga, rezultati još jednog novog istraživanja objavljenog u časopisu Nature Climate Change sugeriraju da se najveća svjetska prašuma Amazona zbog šumskih požara i krčenja približava stanju nepopravljive štete i izumiranja. Čimbenici kao što su suše, šumski požari, klimatske promjene i krčenje šuma zajedno smanjuju otpornost šuma, a izumiranje šuma imat će ogromne posljedice za cijeli svijet. Nadalje, šume su važan prirodni ponor CO2, a bez šuma temperatura će nastaviti rasti, tlo neće zadržavati vodu, što će rezultirati još razornijim poplavama.
Važnost šuma za održiv način života i kružno gospodarstvo
Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (United Nations Economic Commission for Europe - UNECE) Međunarodni dan šuma 21. ožujka obilježava online događajem koji se fokusira na način kojim lideri modne i tekstilne industrije te ambalažnog sektora mogu oblikovati održive odnose između šuma i modela kružne proizvodnje s ciljem smanjenja emisija CO2, otpada i onečišćenja okoliša. Nadalje, razgovarat će se i o pitanjima vezanim uz proizvode od drvenih vlakana, održivu proizvodnju i klimatske promjene.
S.F. / Ekovjesnik