Studija restauracije i revitalizacije rijeke Save od Brežica do Rugvice

Rijeka Sava – duga 926 km sa slivnim područjem od 97 800 km², najveća je pritoka Dunava prema količini vode koju donosi te nevjerojatno vrijedan ekološki koridor koji spaja više zemalja, kao i zaštićena područja duž svog toka.

Objavljeni su rezultati studije izvedivosti restauracije i revitalizacije rijeke Save pod nazivom „Obnova rijeke Save od Brežica do Rugvice”. Studija za dio Save uz Zagreb predviđa suvremena i isprobana rješenja temeljena na prirodi kao što su širenje toka rijeke, povećanje protoka, dodatno retencijsko područje, stabilizaciju riječnog korita, nove šljunčane obale i rekreacijska područja.

U središtu pozornosti studije „Obnova rijeke Save od Brežica do Rugvice” bilo je 53 km dugo riječno područje gdje su identificirani brojni problemi za lokalno društvo i biološku raznolikost. Neki od njih su pad razine podzemnih voda, ugroženi izvori vode, nestabilni temelji mostova i zgrada, gubitak prirodnih riječnih staništa. Predloženo rješenje se temelji na proširenju rijeke unutar postojećih nasipa dodatnim osiguravanjem i aktiviranjem erozije obale čime bi se kompenzirao nedostatak sedimenta i regenerirale razine podzemnih voda. Time bi se stvorio atraktivan krajolik koji bi znatno povećao turistički potencijal područja.

„Inicijalna studija restauracije rijeke Save otvara perspektivu za poboljšanje stanja rijeke, njenog vodonosnika i osiguravanja kvalitetne pitke vode na širem zagrebačkom području prema načelu djelovanja u suglasju s prirodom“, rekao je o studiji ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić.

Kako se navodi u sažetku studije koju je za EuroNatur - europsku zakladu za prirodnu baštinu, izradila austrijska tvrtka REVITAL Integrative Naturraumplanung GmbH,  studija izvedivosti restauracije i revitalizacije rijeke Save od Brežica do Rugvice pripremljena je temeljem činjenica i podataka, odnosno prijetnji i potencijala za obnovu rijeke Save navedenih u Bijeloj knjizi o Savi (Ulrich Schwarz, Sava White Book. The River Sava: Threats and Restoration Potential, 2016.).

Studija opisuje moguće uzroke usijecanja riječnog korita koji predstavlja veliki problem, posebno na dijelu toka u okolici Zagreba, te gotovo prirodne mjere sprječavanja njegovog daljnjeg usijecanja.

Rijeka Sava tipična je aluvijalna rijeka. Bez regulacije riječnog korita, rijeka Sava bila bi na prijelazu između prepletene rijeke, odnosno rijeke koja se grana u više kanala (u području uzvodno od Zagreba), i meandrirajuće rijeke (nizvodno od Zagreba). Zbog ljudskog utjecaja, tijekom zadnjih nekoliko stoljeća i desetljeća, došlo je do promjene morfologije i geometrije, kako rijeke, tako i njezina korita, navodi se u studiji.

Od granice sa Slovenijom do područja nizvodno od Zagreba, rijeka Sava je u potpunosti kanalizirana. U području oko grada Zagreba kanal je dvostrukog trapeznog profila. Širina korita je otprilike 100 m. Za ovaj dio riječnog toka tipični su nasipi i široke inundacije. Udaljenost između nasipa je oko 300 m. Nizvodno od Zagreba, od Hrušćice do Rugvice (rkm 675), nalazi se posljednji dio toka u okviru projektnog područja u kojemu je rijeka Sava prepletena, odnosno anastomozirajuća, ali tu je uočljiv i nedostatak vučenog sedimenta.

Izgradnjom kanala i regulacijom rijeke došlo je do lošeg ili vrlo lošeg hidromorfološkog stanja rijeke Save. Hidromorfološko stanje na projektnom području varira od neznatno promijenjenog (nizvodno od Zagreba) do izrazito promijenjenog, kao što je slučaj na dijelu riječnog toka koji prolazi kroz grad Zagreb. Još jedan čimbenik koji utječe na usijecanje korita rijeke Save je nedostatak sedimenta koji bi trebao dolaziti iz uzvodnih dijelova uzrok čega su brane hidroelektrana koje se nalaze uzvodno od projektnog područja.

Studija opisuje jedan od mogućih načina stabilizacije riječnog korita na ekološki prihvatljiv način. Prvi korak bio je izračunavanje optimalne širine korita kojom bi se onemogućilo usijecanje korita na temelju različitih varijabli kao što su geometrija kanala, protok vode, postotak nagiba i granulometrija. U drugom koraku, projektno područje podijeljeno je u pet dionica na kojima su primjenjive slične vrste mjera. Nadalje, definirana su dva područja na kojima je planirana intervencija u vidu tehničkih mjera u svrhu stabiliziranja korita.

Studija ukazuje na to da je moguće zaustaviti usijecanje riječnog korita određenim inicijalnim mjerama kao što su:

  • izgradnja „početnih kanala“
  • obnova mekih obala
  • proširivanje toka rijeke
  • poravnavanje ili snižavanje određenih područja
  • pojačavanje razine zaštite obale ili ponovno postavljanje zaštite.

Nakon implementacije ovih mjera, moguće je i ostvarivanje integrativnih ciljeva kao što su stabilizacija korita, povećanje količine sedimenta u rijeci, poboljšavanje ekološke situacije i riječne dinamike te novih rekreacijskih područja, zaključuje se u studiji.

Više informacija potražite putem sljedeće poveznice.

SavaParks Network je mreža zaštićenih područja sliva rijeke Save koja okuplja 22 institucije, predstavnike javnih ustanova, organizacija i udruženja za zaštitu prirode iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Mreža je osnovana na Svjetski dan vlažnih staništa, 2. veljače 2015. godine te predstavlja platformu za razmjenu iskustava u zaštiti rijeke Save i njenih poplavnih područja. Članovi Mreže su potpisivanjem zajedničke Deklaracije preuzeli odgovornost za očuvanje bioraznolikosti na području sliva rijeke Save te izrazile spremnost na prekograničnu saradnju u projektima održivog razvoja, zaštite prirodnog bogatstva i europskog kulturnog nasljeđa. Misija Mreže je zaštititi ekološku i kulturnu baštinu sliva rijeke Save kroz međusektorsku i prekograničnu suradnju, a vizija dugoročna harmonija između očuvane prirode i ljudi u slijevu rijeke Save.

 

  • SavaParks Network / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

SavaTIES - Završio trogodišnji međunarodni projekt za uklanjanje invazivnih vrsta

U srijedu je održana završna online konferencija SavaTIES projekta na kojoj su predstavljeni rezultati trogodišnje međunarodne suradnje za efektivno upravljanje invanzivnim stranim vrstama u dolini rijeke Save. Organizatori konferencije bili su Javna ustanova Lonjsko polje, Javna ustanova Zeleni prsten i EuroNatur Zaklada iz Njemačke u suradnji s partnerima iz SavaParks mreže.

Greenpeace: Zagreb mora iskoristiti puni potencijal svojih potoka!

Aktivistkinje i aktivisti Greenpeacea danas su u sklopu kampanje #ZazeleniGrad čistili zagrebački potok Črnomerec i šetnicu uz njega u suradnji s građanskom ekološkom inicijativom Čisteći medvjedići i građanskom inicijativom Spasimo potok Črnomerec.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER