Kina testira najveći pročišćivač zraka na svijetu

S novim i jednostavnim rješenjem stanovnici kineskog grada Xian uskoro bi mogli lakše disati!

U Kini je onečišćenje zraka svakodnevan izazov. Kineska vlada uložila je dva milijuna dolara u prototip sustava za pročišćavanje onečišćenog zraka namijenjenog za smanjenje negativnih učinaka smoga u urbanim područjima. Inicijalni testovi pokazuju da je sustav sposoban obraditi osam milijuna metara kubičnih zraka svaki dan, što osjetno doprinosi boljoj kvaliteti okolnog zraka.

Usmjerenost na rješavanje posljedica

Kina itekako osjeća posljedice svoje rastuće industrije, točnije prekomjernog korištenja ugljena. Zrak ove azijske države već godinama ugrožava živote diljem zemlje, ali i van njezinih granica. Zbog korištenja ugljena za grijanje objekata te u industriji, Kinezi su svakodnevno suočeni s dosad najgorim zabilježenim smogom u svijetu.

Sve vidljiviji i opasniji negativan utjecaj smoga na život ljudi natjerao je kinesku vladu na mjere i aktivnosti zaštite okoliša, a uz prethodne razne pokušaje očuvanja okoliša, vlasti su nedavno uložile dva milijuna dolara u prototip sustava za filtriranje onečišćenog zraka koji bi mogao pomoći u rješavanju ovog problema.

Rad bez korištenja električne energije

Testni dimnjak visok stotinu metara izgrađen je u Xi'anu, glavnom gradu provincije Shaanxi, te koristi sunčevu energiju kako bi uklonio štetne čestice iz onečišćenog zraka njegovim filtriranjem u nekoliko koraka pri čemu se, u konačnici, u okoliš ispušta čisti zrak.

Dimnjak je smješten iznad velike otvorene konstrukcije sa staklenim krovom u koju se uvlači okolni, onečišćeni zrak. Krovno stakleno okno zagrijava se pod djelovanjem sunčevih zraka što zagrijava zrak unutar konstrukcije i uzrokuje njegovo uzdizanje prema bazi tornja, odakle se vrući zrak provodi kroz nekoliko industrijskih filtera unutar dimnjaka prije njegovog ispuštanja na samom vrhu.

Zbog ovakve konstrukcije i rada na principu staklenika, toranj tijekom dana gotovo uopće ne koristi električnu energiju gradske mreže čime se također smanjuje negativan utjecaj izgaranja ugljena na okoliš.

Iako još u fazi testiranja, rezultati su obećavajući

Voditelj projekta Cao Junji proveo je prve testove ove konstrukcije u siječnju 2018. godine jer, zbog veće potrošnje ugljena u svrhu grijanja, onečišćenje postiže svoj vrhunac za vrijeme zimskih mjeseci. Jedan uređaj za mjerenje prisutnosti čestica promjera manjeg od 2,5 mikrometara (PM 2,5) postavljen je unutar tornja te je još deset kontrolnih uređaja postavljeno na okolnom području od deset kilometara kvadratnih (3,8 milja) oko tornja kako bi se ispitala njegova učinkovitost.

Ovi rezultati još nisu objavljeni jer je toranj još uvijek u fazi testiranja, no preliminarnim ispitivanjima određeno je da dimnjak u okoliš emitira između pet i osam milijuna metara kubičnih profiltriranog zraka svaki dan. Nadalje, u blizini kontrolnih uređaja zabilježeno je 19 posto manje čestica nego u ostalim dijelovima grada.

Ekonomska isplativost ispitane učinkovitosti

Još uvijek postoje sumnje vezane uz ekonomski dio projekta. Junji smatra da je potrebno oko šest dodatnih ovakvih tornjeva za rješavanje problema smoga u ovom i sličnim urbanim centrima Kine, što bi moglo biti dosta skupo. Prema izvješću iz časopisa Nature, Junji također tvrdi kako će tekući troškovi pilot postrojenja iznositi 30 tisuća dolara godišnje te da je u prvobitnom planu bila izgradnja tornja od 500 metara, čime bi se povećala njegova učinkovitost.

Neil Donahue, profesor kemijskog inženjerstva Sveučilišta Carnegie Mellon, izjavio je za Nature da postoji još dosta pitanja bez odgovora vezanih za kapacitet ovakve konstrukcije da profiltrira prekursore određenih čestica, na primjer plina sumpornog dioksida.

Osim toga, bitnije pitanje koje se nameće je hoće li utjecaj gradnje ovakvih struktura na okoliš nadmašiti njihovu korist. Ako je tako, možda je bolje energiju i ostale resurse koji se upotrebljavaju za sustav filtracije koristiti u druge svrhe.

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Katalizator od grafena i titanija kao osnova za beton koji guta smog

Tim inženjera kombinirao je grafen i nanočestice titanijeva dioksida kako bi proizveo novi katalizator čije djelovanje aktivira solarna energija i koji može uklanjati onečišćivala iz zraka puno učinkovitije nego druge vrste katalizatora. Ovaj bi se katalizator mogao nanositi na zgrade ili površine cesta kako bi se poboljšala kvaliteta zraka u gradovima.

Čist zrak kao statusni simbol u najonečišćenijim gradovima svijeta

Sve veće onečišćenje zraka i posljedice koje ono nosi uzrokovat će naplaćivanje svježeg zraka. Oni slabijeg imovinskog stanja neće si moći priuštiti taj „luksuz“, a uz preskupe troškove liječenja bolesti uzrokovanih onečišćenim zrakom osuđeni su na patnju.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER