Ozelenjavanjem gradova mogu se sačuvati tisuće ljudskih života
Studija kvantificira utjecaj širenja zelenila u urbanim područjima i pokazuje kako njegovo povećanje može potencijalno produžiti životni vijek ljudi
Povećanjem urbanih zelenih površina u američkim gradovima moglo se spriječiti najmanje 34.000 do 38.000 preuranjenih smrtnih slučajeva tijekom protekla dva desetljeća.
Novo istraživanje Škole javnog zdravstva Sveučilišta u Bostonu, objavljeno nedavno u časopisu Frontiers in Public Health, potvrđuje da povećanje zelenih površina u gradovima Sjedinjenih Država može značajno smanjiti smrtnost od svih uzroka. Temeljem podataka iz 2000.-2019. godine, istraživači su ustanovili kako se povećanjem zelenih površina u velikim američkim gradovima moglo spriječiti između 34.000-38.000 preuranjenih smrtnih slučajeva. Istraživanje također pokazuje da je u posljednjih 20 godina značajno porastao udio zelenih površina u metropolitanskim područjima američkih gradova: za gotovo tri posto u periodu od 2000.-2010. te 11 % između 2010.-2019. godine.
Američki istraživači se nadovezuju na ranija istraživanja kojima su jasno utvrđeni značaj i brojne zdravstvene prednosti urbanog zelenila za ljude, pokušavajući odrediti kvantitativnu vrijednost ozelenjavanja gradova i njegovog potencijalnog utjecaja na smanjenje smrtnosti gradskog stanovništva.
„Brojne studije potvrdile su da život u zelenijim gradovima može imati pozitivan utjecaj na naše fizičko i mentalno zdravlje, ali nedostajali su nam podaci o tome kako promjene u distribuciji zelenila mogu utjecati na stopu smrtnosti u cijeloj zemlji“, kaže glavna autorica istraživanja Paige Brochu, doktorandica na Školi javnog zdravstva Sveučilišta u Bostonu. „Naša studija kvantificira utjecaj širenja zelenila u urbanim područjima i pokazuje kako njegovo povećanje može potencijalno produžiti životni vijek ljudi. Donositelji odluka mogu koristiti rezultate našeg istraživanja za podršku lokalnim klimatskim i akcijskim planovima te osigurati da ti planovi uključuju inicijative za ozelenjavanje.“
>>> Pročitajte još >>> Gradovi diljem svijeta provode planove urbanog ozelenjavanja
- Matteo Miliddi / Unsplash
Zelene površine nisu svugdje iste
Brochu i njene kolege koristili su javno dostupne podatke američkog popisa stanovništva, podatke o smrtnosti iz sustava WONDER Centra za kontrolu bolesti i podatke o zelenim površinama NASA-inih satelita kako bi dobili procjenu utjecaja vegetacije na zdravlje stanovništva u cijeloj zemlji te proučili uzroke smrtnosti osoba starijih od 65 godina u 35 velikih američkih gradova.
U istraživanju su se usredotočili se na tri različita vremenska razdoblja u rasponu od 20 godina - 2000., 2010. i 2019. Koristeći vegetacijski indeks normalizirane razlike (engl. Normalized Difference Vegetation Index – NDVI), najčešće korišteni indikator za otkrivanje promjena u biljnom pokrovu, izračunali su da se uz povećanje NDVI-ja za 0,1 u svih 35 gradskih područja od 2000.-2019. godine moglo spriječiti 34.080-38.187 smrtnih slučajeva starijih osoba - ili oko 15 do 20 smrtnih slučajeva na 10.000 starijih.
Također, procijenili su da se udio zelenih površina povećao za 2,86 % u periodu od 2000.-2010. te 11,11 % između 2010.-2019. godine, s najvećim regionalnim povećanjem uočenim na jugu SAD-a.
Brochu napominje da ozelenjavanje možda nije izvedivo u svim gradovima, kako zbog razlika u klimi i raspoloživih količina vode, tako i zbog različitog stupnja urbanizacije. Međutim, rezultati istraživanja mogu pomoći pri praćenju lokalnih promjena udjela zelenih površina tijekom vremena te planiranju prikladnih i učinkovitih klimatskih akcija u svakom pojedinom gradu.
„Povećanje zelenih površina na jugozapadu SAD-a razlikuje se od povećanja u urbanim područjima na sjeverozapadu i uz obalu Pacifika“, objašnjava Brochu. „Ako klima nekog područja otežava sadnju drveća, urbanisti naše podatke mogu koristiti kao početnu točku i razmotriti druge vrste vegetacije koje bi mogle biti prikladnije za njihovu lokalnu klimu.“
„Jedno od glavnih pitanja koje postavljaju urbanisti je u kojem području bi trebali implementirati aktivnosti ozelenjavanja i možemo li im kvantificirati njihov učinak s obzirom na troškove sadnje drveća ili grmlja“, kazao je Kevin Lane, jedan od autora istraživanja. „Kada bismo bili u mogućnosti preciznije odabrati područja čije bi ozelenjavanje najviše utjecalo na smanjenje smrtnosti, tada bismo aktivnosti sadnje drveća i ostalog bilja mogli koristiti ne samo kao mjeru ublažavanja uzroka smrtnosti, već i kao način za izravno poboljšanje zdravlja.“
- Deset „najgorih“ europskih metropola s najvećim brojem smrtnih slučajeva uslijed nedostatka zelenih površina. Ova studija rangira dostupnost zelenih površina u 866 europskih gradova te otkriva posve neočekivane rezultate © Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal)
Zeleni gradovi, rasna i etnička pripadnost
Istraživanje utjecaja neravnopravne distribucije zelenila u Louisvilleu (Kentucky) na zdravlje lokalnog stanovništva, objavljeno u izvješću The Lancet Countdown 2020, pokazalo je kako je mali porast ozelenjavanja mogao spriječiti 400 smrtnih slučajeva osoba starijih od 55 godina. Čak 11 % tih smrtnih slučajeva dogodilo se u četvrtima s pretežno afroameričkim stanovništvom ili četvrtima s niskim primanjima.
„Iako su ovi rezultati važni, sljedeći korak je procijeniti je li utjecaj zelenih površina na smrtnost isti među različitim rasnim i etničkim skupinama, na čemu upravo radimo“, navodi koautorica Marcia Pescador Jimenez.
Istraživači nastavljaju s istraživanjem lokalnih promjena u distribuciji zelenila u drugim urbanim područjima i ispituju kako te promjene mogu utjecati na klimatske i akcijske planove gradova.
„Zahvaljujući satelitskim NDVI mjerenjima ova bi se analiza također mogla replicirati na globalnoj razini“, tvrdi Kevin Lane. „Jedna od velikih prednosti korištenja satelitskih mjerenja je to što možemo usporediti procjene utjecaja na zdravlje i smrtnost u SAD-u s onima u Europi i drugim područjima, tako da možemo bolje razumjeti globalni utjecaj urbanog zelenila na smanjenje smrtnosti. Ovaj rad će nam omogućiti da kvantificiramo potencijalne učinke strategije prilagodbe klimatskim promjenama, i to ne samo u našim urbanim područjima, već i u cijelom svijetu.“
S.F. / Ekovjesnik