Dana 28. srpnja iscrpit ćemo sve Zemljine resurse za 2022.
Točku trošenja Zemljinih prirodnih resursa dosegnut ćemo 28. srpnja 2022. ili dan ranije u odnosu na 2021. i 2019. godinu. Hrvatskoj je to uspjelo 29. svibnja - čak osam dana ranije nego 2021.
Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Prema mreži Global Footprint Network taj se dan od 1970-ih događa sve ranije, a 2022. godine pada na 28. srpnja ili dan ranije nego prošle godine. Preostali dio godine živjet ćemo na ekološki dug i nastavljat ćemo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.
Riječ je o danu do kojeg je čovječanstvo iskoristilo sve prirodne resurse koje naš planet može regenerirati u jednoj godini, a ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti. To je prekoračenje koje nazivamo ekološkim dugom. Unutar 'proračuna' Zemljinih prirodnih resursa bili smo sve do oko 1970. godine, kada je Dan ekološkog duga pao na 23. prosinca, no od tada se događa sve ranije. Već 1980. godine svijet je u ekološki dug ušao 13. listopada, 1990. godine Dan ekološkog duga padao je na 11. listopada, a 1995. na 5. listopada. Dan ekološkog duga svijet je 2000. godine dostigao već 23. rujna, a pet godina kasnije 26. kolovoza. Tijekom drugog desetljeća 21. stoljeća ekološka ograničenja našeg planeta „postizali“ smo početkom kolovoza, a 2019. to se dogodilo 29. srpnja. Od Dana ekološkog duga do kraja tekuće godine, čovječanstvo živi na ekološki dug koji je trenutno najveći otkako je svijet u njega zakoračio ranih 1970-ih.
Ako ovaj datum svake godine uspijemo pomaknuti datum za pet dana, 2047. godine bismo ponovno živjeli unutar ekoloških ograničenja našeg planeta
Više od 50 godina prekoračenja ekoloških ograničenja našeg planeta dovelo je do svijeta u kojem su klimatski ekstremi i nesigurnost hrane uzrokovani neuobičajeno visokim temperaturama. Kao što to potvrđuje ovogodišnji datum Dana ekološkog duga, čovječanstvo nastavlja povećavati svoj godišnji ekološki deficit dvije godine nakon što je smanjenje korištenja Zemljinih resursa, uzrokovano pandemijom COVID-19, iznimno pomaknulo taj datum za 24 dana unatrag – na 22. kolovoza 2020.
„Između pandemije, sve ekstremnijih vremenskih obrazaca i ponovnog izbijanja ili intenziviranja ratova na nekoliko kontinenata koji dovode do velike nesigurnosti hrane, važnost poticanja vlastite sigurnosti resursa za potporu gospodarskom prosperitetu postaje sve kritičnija za gradove, zemlje i poslovne subjekte“, izjavio je predsjednik mreže Global Footprint Network Mathis Wackernagel.
Danas već postoje mnoga učinkovita i ekonomski korisna rješenja za poništavanje ekološkog prekoračenja i podršku biološkoj regeneraciji. Brojne prilike proizlaze iz svih sektora: komercijalno dostupnih tehnologija ili usluga, razvojnih strategija lokalnih samouprava, nacionalnih javnih politika ili najboljih svjetskih praksi koje podržavaju akademska zajednica i inicijative civilnog društva. Platforma Power of Possibility, koja je lansirana upravo na današnji dan, pokazuje mnoštvo primjera razvrstanih prema pet glavnih stupova intervencija: zdrava biosfera, energija, hrana, gradovi i stanovništvo.
Primjerice, prelazak na pametne mreže (Smart Grid) i veća učinkovitost u našim električnim sustavima mogla bi ovaj datum pomaknuti čak za 21 dan. Smanjenjem bacanja hrane za 50 % datum bismo mogli vratiti 13 dana unatrag, dok bismo sadnjom drveća u kombinaciji s drugim poljoprivrednim kulturama na istom zemljištu dobili nešto više od dva dana.
Čovječanstvo trenutno koristi 75 % više od onoga što ekosustavi planeta mogu regenerirati - ili „1,75 Zemlje“
Do kada možemo trošiti ono što nemamo?
Kako bi se precizno odredio Dan ekološkog duga 2022. godine, odnosno dan na koji čovječanstvo potroši sve prirodne rezerve koje Zemlja u jednoj godini uspije regenerirati, Global Footprint Network objedinjuje najpouzdanije podatke i stvara najprimjerenije pretpostavke za procjenu trenutne situacije prirodnih resursa. Provjerene su promjene u emisijama ugljikovog dioksida, stanje šuma, analizirana cjelokupna ljudska potrošnja i promjene u potražnji hrane, energije, prostora za izgradnju stanova i kuća te cesta – svih čimbenika koji utječu na globalni biokapacitet ili na ekološki otisak od početka godine.
Stanovnici Hrvatske su u ekološki dug ušli 29. svibnja 2022., čak osam dana ranije u odnosu na 2019. godinu (6. lipnja 2021.) ili dan ranije u odnosu na 2020. godinu (31. svibnja 2020.) kada nas, za razliku od većine svijeta, ni pandemija COVID-19 nije omela u nekontroliranom korištenju prirodnih resursa „Lijepe naše“. Naši susjedi Slovenci su u ekološki dug zakoračili još 18. travnja, a Crnogorci 17. svibnja 2022. Stanovnicima Bosne i Hercegovine to je „uspjelo“ istog dana kada i nama, 29. svibnja (lani 17. lipnja), dok će Sjeverna Makedonija u ekološki dug ući 6. srpnja 2022 ili četiri dana ranije u odnosu na 2021. Srbija će pak u ekološki dug ući 8. srpnja, znatno ranije nego 2021. godine.
Sve države članice EU-a, počevši od „najgoreg“ Luksemburga koji je sve svoje prirode resurse potrošio već 14. veljače, ušle su u ekološki dug znatno prije 28. srpnja. Estonija, Belgija, Danska i Finska su u ekološki dug ušle već u ožujku, većina zemalja EU-a u travnju i svibnju, dok će Rumunjska taj prag ponovno preći zadnja i to 11. lipnja 2022.
S.F. / Ekovjesnik