Rumunjska ubrzava postupno napuštanje ugljena do 2030.
Sedamnaesta europska zemlja koja napušta ugljen
Rumunjska vlada objavila je prijedlog zakona za postupno napuštanje korištenja ugljena do 2030. godine. Očekuje se kako će zakon po hitnom postupku biti usvojen u roku od mjesec dana pa se raniji rok, objavljen u rujnu 2021., skraćuje za dvije godine.
Novi zakon Rumunjskoj otvara put prema održivoj i zelenoj budućnosti uz korištenje golemog potencijala solarne energije i energije vjetra.
„Rumunjska je dugo bila poznata po nekim od najprljavijih elektrana na ugljen u Europi. Prije manje od godinu ova zemlja nije imala plan za napuštanje korištenja ugljena, a sad bi trebala postati sedamnaesta europska zemlja koja ga napušta do 2030.”, rekao je Alexandru Mustață iz mreže Europe Beyond Coal.
Rumunjska tako u preuzimanju obveza postupnog ukidanja ugljena slijedi Češku i Sloveniju, koje su to najavile početkom ove godine. No, unatoč tome što se Europa trenutno suočava s najgorom energetskom krizom i nestabilnim tržištem fosilnog plina, rumunjska vlada još uvijek razmatra istraživanje i eksploataciju plina u Crnom moru.
„Licemjerno je najaviti važan plan za postupno napuštanje korištenja ugljena uz najavu daljnjeg istraživanja fosilnog plina. Njegove cijene su previsoke bez obzira imate li domaće zalihe ili ne. To je realnost globalnog tržišta, a ne smijemo zaboraviti štetne posljedice za klimu, kao i činjenicu da ćemo morati zatvoriti svako novo postrojenje za fosilni plin gotovo čim se otvori. Novi zakon ipak predstavlja određenu nadu jer vlasti planiraju kupnju fotonaponskih sustava minimalne instalirane snage od 3-5 kW za svakog rudara koji ostane bez posla zbog zatvaranja ugljenokopa. To pokazuje da prepoznaju važnost decentralizirane proizvodnje obnovljive energije u zajednici kao dijela našeg energetskog miksa“, rekao je Vlad Cătună iz rumunjske organizacije Greenpeacea.
„Najava vlade je važan je korak u energetskoj tranziciji Rumunjske. Već dugi niz godina vodimo kampanju za dobro upravljano postupno napuštanje ugljena koje je usklađeno s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma. Ovo je veliki uspjeh. Sektor ugljena se više nego ikad oslanja na vladu kako bi im osigurala planove za glatki prijelaz s ugljena na budućnost koja se temelji na izvorima obnovljive energije. To znači brzo ulaganje u mogućnosti prekvalifikacija, otvaranje novih radnih mjesta i zelenu infrastrukturu“, izjavila je Ioana Ciută, predsjednica Bankwatcha Rumunjska.
Podsjetimo, 'coal-free' države članice EU-a su Belgija (2016.), Austrija (2020.), Švedska (2020.) i Portugal (od kraja 2021.). Napuštanje ugljena do 2025. godine potvrdilo je Ujedinjeno Kraljevstvo (2024.), zatim Francuska (2024. ili kasnije) te Mađarska, Italija, Irska i Grčka (do 2025.). Plan napuštanja do 2030. godine donijele su Sjeverna Makedonija (2027.-2030.), Danska (2028.), Finska (sredinom 2029.), Nizozemska (krajem 2029.) te Slovačka i Španjolska (do 2030.). Posljednje europske zemlje koje će prema najavama napustiti korištenje ugljena u proizvodnji električne energije su Češka, Slovenija i Hrvatska (do 2033.), Njemačka (2038.), Crna Gora (2035.) i Bugarska (2038.-2040). Poljska, Bosna i Hercegovina i Srbija još nemaju plan o postupnom napuštanju ugljena.
S.F. / Ekovjesnik